1. Klasificirati temeljne karakteristike historiografskih smjerova i škola 2. Prepoznati razvoj historiografije, odnosno povezanost između historiografije i povijesnog konteksta 3. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad na temelju analize historiografskog teksta 4. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje 5. Pridržavati se etičkih načela u radu

Mirjana Gross, Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja, Zagreb: Novi liber, 2001., str. 118-416.

E. H. Carr, Što je povijest? Zagreb 2004.; M. Bloch, Apologija historije ili zanat povjesničara, Zagreb 2010.; D. Roksandić (ur.), Uvod u komparativnu historiju, Zagreb 2004.; M. Bertoša, Izazovi povijesnog zanata: Lokalna povijest i sveopći modeli, Zagreb 2002.; P. Burke, Što je kulturalna povijest, Zagreb 2006.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni); Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene: 

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene: seminarske obveze: 35%; Kolokvij: 35%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita): usmeni ispit – 30%