1. Razlikovati različite pristupe umiranju i smrti. 2. Opisati glavne povijesne promjene u shvaćanjima smrti. 3. Interpretirati filozofske, religiozne, društvene i suvremene rasprave o umiranju i smrti. 4. Objasniti razloge suvremenih rasprava o umiranju i smrti. 5. Razlikovati područja i pristupe koji se bave ljudskom kontingencijom.

1. Platon, Fedon, (preveo i priredio Jure Zovko), Jurčić, Zagreb 2010.
2. Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, Naprijed, Zagreb 1985., §§ 46 – 53.
3. Elisabeth Kubler-Ross, Razgovori s umirućima, oko tri ujutro, 1997.
4. Romano Guardini, Posljednje stvari, KS, Zagreb, 2002.
5. Simon Critchley, Knjiga mrtvih filozofa, Ljevak, Zagreb, 2010.
6. Anselm Grün, Što dolazi nakon smrti? Umijeće življenja i umiranja, KS, Zagreb, 2011.

1. Ante Vučković, Smislenost smrti, Crkva u svijetu, 33 (1998), br. 1, str. 30-52

1. Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 60% nastave)
2. Uredno izvršene seminarske obaveze
3. Manja opterećenja aktivnom nastavom nadoknađuju se većim opterećenjem ostalim obvezama prema uputama nastavnika

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada:
1. Nastavne aktivnosti: seminarski rad
2. Završni ispit (pismeni)

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:
dovoljan (2) 50-64% bodova
dobar (3) 65-79% bodova
vrlo dobar (4) 80-89% bodova
izvrstan (5) 90% i više bodova