Course
Study programs
Program za stjecanje kompetencija nastavnikaYear of study
1ISVU ID
224749ECTS
6
Cilj kolegija je da se studenti upoznaju s ocjenjivanjem i vrjednovanje procesa učenja i ostvarenosti ishoda. Vrjednovanje označava postupke prikupljanja i analiziranja informacija te donošenja profesionalnih procjena o učeničkome učenju i rezultatima učenja. Analizirati će složenost procesa vrjednovanja koja se zasniva na poznavanju i razumijevanju kurikulumom definiranih odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda, mogućnostima ali i ograničenjima pojedinih pristupa i metoda ocjenjivanja, kao i procesa učenja, konteksta poučavanja i osobitosti učenika. U okviru kolegija studenti će se primjenjivati različite metode ocjenjivanja, vrjednovanja i samovrednovanja kao integrativnog procesa poučavanja i učenja kako bi se informirali koliko su se postigli temeljni rezultati i usmjerili daljnje planiranje poučavanja i učenja. Steći će komptencije za učinkovito vrjednovanje naučenog, odnosno vrjednovanje ostvarenosti ishoda učenja koji se temelje na postojećim elementima praćenja i vrednovanja, a definirani su kurikulumom i rezultiraju ocjenom.
Interpretirati pojmove ocjenjivanje, vrjednovanje i samovrjednovanje.
Analizirati razlike između dijagnostičkog, formativnog i sumativnog ocjenjivanja.
Interpretirati utjecaj procesa ocjenjivanja na motivaciju i individualne razlike učenika u nastavnom procesu.
Primijeniti različite metode ocjenjivanja ishoda učenja i cilja poučavanja nastavnog predmeta.
Usvojiti strategije za procjenjivanje i mjerenje učeničkih postignuća.
Matijević, M., & Radovanović, D. (2011). Nastava usmjerena na učenika, Zagreb: Školske novine (str. 215-247).
Vizek Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljaković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN (str. 443-503).
Cindrić, M., Miljaković, D., Strugar, V. (2010). Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP-D2 (str. 107-213).
Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje. Jastrebarsko: Naklada slap
Tot, D. (2013). Kultura samovrjednovanja škole i učitelja. Zagreb: Učiteljski fakultet.
Vizek Vidović, V., Marušić, I. (2014). Praćenje i vrednovanje profesionalnoga razvoja učitelja - kompetencijski pristup: podloga za model licenciranja. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Munjiza, E. (2000). Subjektivnost učitelja u ocjenjivanju učenika. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 2, 1(2), 95-103
Zlokić, J. (1998). Školski neuspjeh: problem učenika, roditelja i učitelja. Filozofski fakultet Rijeka, Rijeka: Odsjek za pedagogiju
Trškan, D. (2005). Provjera znanja i ocjenjivanje u nastavi povijesti. Zagreb: Srednja Europa,
Hattie, J. (2009). Visible learning: a synthesis of over 800 metaanalyses relating to achievement, New York: Routledge
Hattie, J., Timperley, H. ( 2007). „The power on feedback“, Review of Educational Research, 77(1), 81-112.
Praćenje nastave:
- prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1) Nastavne aktivnosti: – Aktivnost na nastavi; 1. kolokvij; 2. kolokvij; seminarski rad.
2) Završni ispit – Usmeni
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata |
UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
| Seminarski rad | 1.2 | 20 |
| Kolokvij (međuispit) | 1.5 | 25 |
| Kolokvij (međuispit) | 1.5 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 5 | 70 |
| Završni ispit | 1 | 30 |
| UKUPNI BODOVI | 6 | 100 |
| Academic year | |
|---|---|
| 2024/2025 | [Download] |