1. Prepoznati palijativnog bolesnika, njegove fizičke, psihološke, socijalne i duhovne potrebe. 2. Utvrditi ključne sastavnice palijativne skrbi u okružju u kojem se bolesnici i njihove obitelji nalaze. 3. Primijeniti vještine koje će omogućiti bolesniku da se tijekom bolesti osjeća što ugodnije sa što boljom kontrolom boli i drugih simptoma uz pruženu pomoć i podršku obitelji. 4. Primijeniti načela palijativne skrbi. 5. Prepoznati potrebe članova obitelji u odnosu na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve skrbi o bolesniku u odnosu na njihove osobne poteškoće i potrebe u procesu skrbi i žalovanja. 6. Prosuditi kliničke dvojbe u palijativnoj skrbi. 7. Prosuditi etičke dvojbe u palijativnoj skrbi. 8. Prepoznati važnost koordinacije sveobuhvatne skrbi poštujući interdisciplinarni timski rad na svim razinama gdje se pruža palijativna skrb. 9. Razviti interpersonalne i komunikacijske vještine specifične za palijativnu skrbu. 10. Objasniti alate i dokumentaciju koja se koristi u procjeni, praćenju palijativnog bolesnika. 11. primijeniti vještine timskog rada u palijativnoj skrbi.

1. Fallon M, Hanks G – Abeceda palijativne skrbi, 2. izdanje
2. Rosser M, Walsh CH: Fundamentals of Palliative Care for Student Nurses. Wiley Blackwel. 1. izdanje
3. Marđetko R. i sur. Kompetencije medicinske sestre u specijalističkoj palijativne skrbi. Hrvatska komora medicinskih sestara. Zagreb, 2018.

1. Lončarek K, Hrvatski zavod za hitnu medicinu – Nacionalne smjernice za rad izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe s pacijentima kojima je potrebna palijativna skrb
2. Brkljačić M, Šamija M, Belev B, Strnad M, Čengić T. Palijativna medicina, Zagreb: 2013. Sveučilište u Rijeci. Markulin d.o.o.
3. Zaklada (odabrana poglavlja Dopunska Buckman R. Ne znam što reći – kako pomoći i podržati umiruće, 1. izdanje prema 7. kanadskom izdanju
4. Radbruch L, Payne S: Bijela knjiga o standardima i normativima za hospicijsku i palijativnu skrb u Europi. EJPC. 2009; 16(6).
5. Recentni radovi iz znanstvenih i stručnih časopisa

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u radu izvršavanjem postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje kroz sudjelovanje u raspravama i u obliku pismenih sažetaka seminarskih tema i pisanja seminarskoga rada

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:

1. Nastavne aktivnosti: redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 60% nastave), uredno izvršene vježbe – uvjet za pristupanje završnom ispit
2. Vrednovanje studentskog rada kroz završni ispit (100%)

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:

dovoljan (2) 50-64% bodova

dobar (3) 65-79% bodova

vrlo dobar (4) 80-89% bodova

izvrstan (5) 90% i više bodova