Course
Upoznavanje osnovnih odrednica i temeljnih pojmova teologije kao znanosti i njezina suodnosa s drugim znanostima, s posebnim osvrtom na: a) izvore i metode unutar teoloških disciplina; b) odnos razuma i vjere; c) kršćansku objavu; d) crkveno učiteljstvo; e) raznolikost teoloških grana; f) teologiju i kršćansko življenje. U okviru ovoga predmeta obradit će se i sljedeće teme: čovjek pred otajstvom (trojedinoga) Boga; povijest spasenja i povijest Objave; događaj Isusa Krista i ekleziološko očitovanje vjere te eshatološka pitanja. Stječe se mjerodavnost za teološko pristupanje zbilji unutar interdisciplinarnoga znanstvenoga govora, poznavanje temeljnih značajki govora o Bogu i glavne odrednice kršćanske vjere, prepoznavanje međusobne povezanosti istina vjere, primjenjivanje stečenoga teološkog znanja u osvjetljivanju i rješavanju suvremenih problema u društvu
Objasniti novost i presudnost pojave Isusa iz Nazareta s obzirom na vjeru Izraela. Shvatiti temeljnu poruku Evanđelja u izričitom odnosu prema Isusovoj osobi kroz Govor na gori, tumačenje prispodoba i Isusovo autodefiniranje te, ponajviše, kroz događaj Isusova otkupiteljskog žrtvenog sebedarja dovršenog Uskrsnućem i aniticipiranog Posljednjom večerom. Objasniti narav kršćanske objave i dinamiku autentične ljubavi, razumijevajući kršćanstvo upravo polazeći od osobe Isusa koji je Krist i od središnjosti ljubavi. Predstaviti živote i poruke izabranih svetica i svetaca Katoličke Crkve s pogledom na središnjost ljubavi. Objasniti temeljni stav i sadržaj apostolske ispovijesti vjere u dinamičnom suodnosu sa zakonom slavljenja, moljenja i življenja. Uočiti stupanj vjerodostojnosti kršćanske opcije. S razumijevanjem pologa kršćanske vjere znati pružiti odgovore na aktualna pitanja.
Joseph Ratzinger, Uvod u kršćanstvo, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2017.
Christoph Böttigheimer, “Shvatiti vjeru. Teologija čina vjere.” Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2015. Heinrich Fries – Georg Kretschmar, Klasici teologije I. Od Ireneja do Martina Luthera, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2004. Heinrich Fries – Georg Kretschmar, Klasici teologije II. Od Richarda Simona do Dietricha Bonhoeffera, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007. Augustin, Ispovijesti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2016., Romano Guardini, Konac novoga vijeka, Verbum, Split, 2002.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Vrsta aktivnosti ECTS bodovi Udio ocjene (%) Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave 0,4 20 Ukupno tijekom nastave 0,4 20 Praktični dio završnog ispita 0,6 30 Pismeni dio završnog ispita 1 50 UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) 2 100 %
| Academic year | |
|---|---|
| 2025/2026 | [Download] |