Usporediti obilježja mjernih ljestvica. Odabrati prikladne mjere središnje tendencije i raspršenja ovisno o distribuciji podataka i vrsti statističkog testa. Procijeniti vjerojatnost određene vrijednosti parametra i odnos promatranih pojava. Samostalno koristiti računalni program za unos, pripremu, prikazivanje i jednostavnije statističke postupke obrade podataka. Razviti odgovornost preciznog prikazivanja deskriptivnih podataka.

• Petz, B., Kolesarić, V. i Ivanec, D. (2012). Petzova statistika: Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap.
• Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

• Howell, D.C. (1998). Statistical Methods for Psychology. Belnout, CA: Duxbury Press.
• Pavlić, I. (1970). Statistička teorija i primjena. Zagreb: Tehnička knjiga.

• Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
• Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave

• Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti 
• Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene:

• 1. kolokvij 30%
• 2. kolokvij 30%
• kratke provjere znanja – 10 %

2. Završni ispit – 30% ocjene

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

• izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
• vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
• dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
• dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
• nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova