Razlikovati razine medijske pismenosti kao ključne vještine korisnika digitalnih medija. Interpretirati tijek razvoja internetskog novinarstva. Izdvojiti glavne značajke digitalnih medija i internetskog novinarstva. Razlikovati osnovne pojmove u internetskom novinarstvu. Opisati tijek razvoja internetskog novinarstva. Analizirati glavne značajke digitalnih medija i internetskog novinarstva. Kritički prosuđivati pravne i etičke aspekte internetskog novinarstva. Demonstrirati stečena znanja kroz samostalno stvaralaštvo u digitalnim medijima.

Bradshaw, P. (2017). The Online Journalism Handbook: Skills to survive and thrive in the digital age, 2nd Edition, London: Routledge (odabrana poglavlja).

Brautović, M. (2011). Online novinarstvo, Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja).

Uldrijan, I.; Ciboci Perša, L.; Labaš, D. (2023), Novinar u doba umjetne inteligencije – može li chatbot postati autor u medijima? Anafora, X, 2; 199-224. doi: https://doi.org/10.29162/ANAFORA.v10i2.1.

Beckett, C.; Yaseen, M. (2023), Generating Change. A global survey of what news organisations are doing with AI, The London School of Economics and Political Science, London, https://www.journalismai.info/s/Generating-Change-_-The-Journalism-AI-report-_-English.pdf.

Benković, V. i Balabanić, I. (2010). Analiza sadržaja najposjećenijih hrvatskih internetskih portala. Medijska istraživanja, 16 (2), 43-57.

Brautović, M. (2007). Protection of Privacy, Intellectual Property and Electronic Business as Indicators of Ethicalness of Online Media in Croatia. Medijska istraživanja, 13 (1), 51-67.

Dörr, K. N.; Hollnbuchner, K. (2017), Ethical Challenges of Algorithmic Journalism, Digital Journalism, sv. 5, br. 4, 404‒19. DOI: http://dx.doi.org /10.1080/21670811.2016.1167612.                                                                                             

Gutierrez Lopez, M., et al. (2023), A Question of Design: Strategies for Embedding AI-Driven Tools into Journalistic Work Routines, Digital Journalism, sv. 11, br. 3, 484‒503, DOI: 10.1080/21670811.2022.2043759.                                                               

Hofeditz, L. et al. (2021), Do you Trust an AI-Journalist? A Credibility Analysis of News Content with AI-Authorship. ECIS 2021 Research Papers, br. 50, 1‒15. https://aisel.aisnet.org/ecis2021_rp/50.                                                                                     

Jones, B., et al. (2022), AI ‘Everywhere and Nowhere’: Addressing the AI Intelligibility Problem in Public Service Journalism, Digital Journalism, sv. 10, br. 10, 1731‒55, DOI: 10.1080/21670811.2022.2145328.                                                           

Josić, Lj. (ur.) (2017). Zbornik Informacijska tehnologija i mediji 2016. Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu (odabrana poglavlja).

Karaduman, M. i Karaduman, S. (2011). New Communication Technologies and Changing Journalism. MediAnali, 5 (9), 41-56.

Labaš, D. (2009). Međuljudska komunikacija, novi mediji i etika, u: Labaš, D. (ur.), Novi mediji – nove tehnologije – novi moral, Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, str. 13-40.

Malović, S. (ur.) (2014). Masovno komuniciranje, Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga; Sveučilište Sjever (odabrana poglavlja).

Montal, T.; Reich, Z. (2016), I, Robot. You, Journalist. Who is the Author?, Digital Journalism, sv. 5, br. 7, 829‒849. DOI: 10.1080/21670811.2016.1209083.               

Novak, K.; Uldrijan, I. (2024), Instagram kao izvor na mrežnim informativnim portalima: Vrijednost vijesti i etički prijepori, Obnovljeni život, 79, 2; 135-150. doi: https://doi.org/10.31337/oz.79.2.1.                                                                                          

Opdahl, A. L., et al. (2023) Trustworthy Journalism through AI, Data & Knowledge Engineering, sv. 146, 1‒17, https://doi.org/10.1016/j.datak.2023.102182.                                                                     

Parratt-Fernández, S., et al. (2021), The Application of Artificial Intelligence to Journalism: An Analysis of Academic Production, Profesional de la información, sv. 30, br. 3, 1‒12, https://doi.org/10.3145/epi.2021.may.17.                                       

Pérez-Seijo, S.; Vicente, P. N. (2022), After the Hype: How Hi-Tech Is Reshaping Journalism, u: Vázquez-Herrero, Jorge, et al. (ur.), Total Journalism. Models, Techniques and Challenges, Springer, 41‒52. https://doi.org/10.1007/978-3-030-88028-6_4.   

Poler Kovačič, M., Erjavec, K. i Štular, K. (2010). Credibility of Traditional vs. Online News Media: A Historical Change in Journalists’ erceptions?. Medijska istraživanja, 16 (1), 113-130.  

Prelog, N. (2011). Novi mediji i novinstvo na internetu, u: Peruško, Z. (ur.), Uvod u medije, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk; Hrvatsko sociološko društvo, str. 203-218.

The Missouri Group (2014). News Reporting and Writing. Boston; New York: Bedford / St. Martin’s. str. 241-263.

Veglis, A.; Maniou, T. A. (2019), Chatbots on the Rise: A New Narrative in Journalism, Studies in Media and Communication, sv. 7, br. 1, 1‒6, https://doi. org/10.11114/smc.v7i1.3986.

Zekanović-Korona, Lj. (ur.) (2019). Zbornik 2. Informacijska tehnologija i mediji 2017. Zadar: Sveučilište u Zadru (odabrana poglavlja).

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.

2. Uredno izvršene vježbe. 

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno vježbama i
dvama kolokvijima.

1) Nastavne aktivnosti – vježbe;
1. kolokvij (pismeni)
2. kolokvij (pismeni).

2) Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90 i više %

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
1) Vježbe – max. 20 %;
2) 1. kolokvij – max. 25 %;
3) 2. kolokvij – max. 25 %.
 

b) Završni ispit – usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).