1. Kritički analizirati nasilne medijske sadržaje. 2. Prepoznati i objasniti utjecaj nasilnih medijskih sadržaja na medijske korisnike. 3. Analizirati i uspoređivati karakteristike nasilnih sadržaja na televiziji/filmu, internetu, videoigrama, crtanim filmovima i informativnom programu. 4. Pravilno interpretirati i primijeniti etičke smjernice za izvještavanje o samoubojstvima, obiteljskom nasilju i drugim oblicima nasilja u stvarnom životu.

1. Eastin, M. S. (2013). Encyclopedia of Media Violence. Sage Publications.
2. Kanižaj, I., Ciboci, L. (2011). Kako je nasilje preko medija ušlo u naše domove, 1-34, u: Ciboci, L., Kanižaj, I., Labaš, D. (ur). Djeca medija. Od marginalizacije do senzacije. Matica hrvatska.
3. Kunczik, M., Zipfel, A. (2007). Mediji i nasilje: aktualno stanje u znanosti. Medianali, 1 (1), 1-26.
4. Ciboci, L. (2014). Grupe mržnje na društvenim mrežama – novi oblici nasilja među djecom i mladima, 13-26, u: Majdak, M., Vejmelka, L., Radat, K., Vuga, A. (ur.), Zbornik radova s konferencije „Nasilje na Internetu među i nad djecom i mladima“. Društvo za socijalnu podršku.

1. Potter, J. W.(1999). On media violence. Sage Publications.
2. Kirsh, J. S. (2006). Children, adolescents and media violence – a critical look at the research. Sage Publications.
3. Eastin, M. S. (2013). Encyclopedia of Media Violence. Sage Publications.
4. Jay, M. (2003). Refractions of violence. Routledge.
5. Slocum, D. J. (2001). Violence and American cinema. Routledge, New York, London.
6. Gunter, B. (2003). Violence on television: distribution, form, context, and themes. Lawrence Erlbaum Associates.
7. Baker, M., Petley, J. (2001). Ill effects: the media-violence debate. Routledge.
8. Valković, J. (2010). Oblici i utjecaj televizijskog nasilja, Nova prisutnost, 8 (1), 67-85.
9. Bilić, V. (2010) Povezanosti medijskog nasilja s agresivnim ponašanjem prema vršnjacima, Odgojne znanosti, 12 (2), 263-281.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskomu programu i izvedbenomu nastavnomu planu
2. Stjecanje minimalnoga uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti

1. Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50 – 64 ,9%

dobar (3) – 65 – 79,9%

vrlo dobar (4) – 80 – 89,9%

izvrstan (5) – 90% i više