Upoznavanje s osnovnim zakonitostima te glavnim istraživanjima i teorijama ljudskog pamćenja. Naglasak kolegija je na integraciji glavnih nalaza o pamćenju u kontekstu triju glavnih pristupa ili metamemorija učenja i pamćenja: bihejviorizma, kognitivizma i konekcionizma kao i na defragmentaciji proučavanja učenja i pamćenja, naglašavanjem povezanosti i međuovisnosti tih procesa.
Definicije i metode ispitivanja pamćenja. Podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja informacija. Podjele dugoročnog pamćenja. Dubina obrade informacija pri pamćenju. Utjecaji cerebralne lateralizacije na procese pamćenja. Mentalne predodžbe. Neurofiziološki i biokemijski procesi pri pamćenju. Zaboravljanje. Smetnje pamćenja. Dob i pamćenje. Pamćenje i kontekst. Radno pamćenje i školski uspjeh.
Integrirati procese zaboravljanja u aktualne modele pamćenja. Razlikovati teorije pamćenja. Analizirati procese koji su uključeni prilikom pamćenja novih i dosjećanja starih informacija. Utvrditi biološke osnove pamćenja. Izložiti nove spoznaje, istraživanja i zaključke u području pamćenja.
Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Wilhite, S.C; Payne, D.E. (1992). Learning and Memory: The Basis of Behaviour. Needham Heights; Mass: Allyn and Bacon. (str. 1-22, 175-309)
Howard, R.W. (1995). Learning and Memory: Major Ideas, Issues and Applications. Westport, Connecticut: Preager. (str. 1-211)
Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kolokvij, seminarski rad)
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (seminari, kolokvij)
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova dobar (3) – 65 do 79,9% bodova dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova