Izračunati parametre jednostavnijih modela analize varijance. Utvrditi
preduvjete primjene modela analize varijance. Razlučiti varijancu
učinka i varijancu greške u modelima analize varijance. Samostalno
napisati istraživačke probleme, hipoteze te izvještaj o rezultatima
odgovarajućeg modela analize varijance. Upotrijebiti odgovarajući
model analize varijance u računalnom programu. Odgovorno koristiti
podatke u okviru odgovarajućeg modela analize varijance.

Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim
znanostima. Jastrebarko: Naklada Slap.
Petz, B., Kolesarić, V., Ivanec, D. (2012). Petzova statistika: Osnovne
statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko. Naklada Slap.
Winer, B. J. (1962). Statistical Principles in Experimental Design.
New York: McGraw-Hill.

Braver, S.L., MacKinnon, D.P. i Page, M. (2003). Levine’s Guide to
SPSS for Analysis of Variance. Psychology Press.
Doncaster, P. i Davey, A.J.H. (2007). Analysis of Variance and
Covariance. Cambridge: Cambridge University Press.
Howell, D.C. (2010). Statistical Methods for Psychology. Belmont,
CA: Wadsworth, Cengage Learning.

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje
70% nastave)
Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100
bodova) tijekom nastave (kolokviji)

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz
nastavne aktivnosti
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom
ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:
1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene:
1. kolokvij – 40%
2. kolokvij – 30%
2. Završni ispit – 30 % ocjene
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova