Course
Kolegij se sastoji iz 4 discipine: fizike, kemije, biokemije i biologije stanice.
Područja koje su pokrivena u sklopu fizike su: zakoni gibanja, dinamika, statika, elastične i plastične deformacije, viskoelastičnost, hidrostatika, površinska napetost, dinamika fluida, laminarni i turbulentni tok fluida, difuzija i osmoza, transport iona, transport topline, kinetička teorija plinova, plinski zakoni, parcijalni tlakovi i izmjena plinova, mehanika dišnog sustava, električna sila, električno polje i električni potencijal, magnetska sila i magnetsko polje, elektromagnetska indukcija, materijali u električnom i magnetskom polju, električna struja, elektromagnetske pojave na molekularnoj razini.
Područja koja su pokrivena u sklopu kemije i biokemije odnose se na strukturu i funkciju proteina i enzima, aminokiseline, peptide i proteine, više razine strukture proteina, mehanizme biosinteze proteina, genetički kod, regulaciju i inhibiciju sinteze proteina, mioglobin i hemoglobin, kolagen, mehanizme djelovanja enzima, kinetiku i regulaciju aktivnosti enzima, bioenergetiku i metabolizam ugljikohidrata i lipida, ulogu ATP-a, biološku oksidaciju, respiracijski lanac i oksidacijsku fosforilaciju, poremećaje respiracijskog lanca i ciklus limunske kiseline.
Područja pokrivena u sklopu biologije su: prokarioti i eukarioti, kemijski sastav stanice, fiziološki značajni ugljikohidrata i lipida, struktura jezgre i nukleinske kiseline, kromosomi, struktura i transport membrana, ionski kanali i električni potencijali, endoplazmatski retikulum, Golgijev aparat, konformacijske promjene proteina u membrani, stanična signalizacija i opća načela komunikacije između stanica, biokemija staničnih komunikacija, receptori spregnuti s G-proteinima, kinazni receptori, receptor-ovisni ionski kanali, nuklearni receptori, živčani prijenosnici, citoskelet i stanično kretanje, molekularni motor, transport molekula unutar stanice, mehanizmi kontrakcije mišićnoga tkiva, ustroj i vrste tkiva, međustanična tvar, međustanični spojevi i komunikacija među stanicama, organizacija, replikacija, sinteza RNA, regulacija genske ekspresije i stanični ciklus, medicinska genetika, spolno vezano nasljeđivanje, vezani geni, rekombinantna DNA, mutacije, popravak DNA, klinička citogenetika i genska terapija, organizacija genoma, funkcionalna genomika i proteomika, epigenetika, telomere, evolucijska medicina, populacijska genetika.
Osim toga u sklopu kolegija se obrađuju i metode istraživanja u biomedicini, metode istraživanja stanica, stanične kulture, izolacija proteina, elektroforeza i transfer proteina, imunoblot tehnike, protočna citometrija, klasične histološke tehnike, molekularnobiološke tehnike, tehnike analize genoma, dizajn početnica za genska istraživanja te različite imunološke metode.
Nakon položenog predmeta student će moći:
- opisati fizikalne osnove mehaničkih, transportnih i elektromagnetskih svojstava ljudskog tijela;
- objasniti dinamiku fizikalnih procesa od stanične razine do razine cijelog ljudskog organizma;
- definirati različite tipove kemijskih veza i objasniti načela termodinamičke i kemijske ravnoteže;
- opisati djelovanje i značaj pufera;
- primijeniti kemijski račun;
- primijeniti spektrofotometrijske tehnike pri kvalitativnoj i kvantitativnoj analizi;
- klasificirati, opisati i analizirati osnovne organske spojeve;
- definirati utjecaj čimbenika na kinetiku kemijske reakcije;
- opisati i objasniti strukturu nukleinskih kiselina;
- objasniti sintezu proteina;
- opisati i analizirati kemijski sastav stanice;
- opisati i analizirati strukturu i funkciju proteina i enzima;
- opisati i objasniti temeljne fiziološke i biokemijske procese u stanici;
- opisati i objasniti bioenergetske procese u stanici;
- prepoznati glavne morfološke značajke stanice;
- objasniti važnosti membrana, i njihovu ulogu u transportu tvari i međustaničnoj komunikaciji;
- objasniti mehanizme staničnog signaliziranja;
- objasniti strukturu citoskeleta i njegovu ulogu u staničnom kretanju;
- objasniti i analizirati organizaciju genoma;
- opisati i objasniti temeljne principe medicinske genetike;
- opisati i objasniti stanični ciklus i diobu stanice;
- objasniti koncept evolucije i prirodne selekcije;
- opisati i analizirati temeljne istraživačke metode koje se koriste u biomedicini;
- demonstrirati uporabu temeljnih uređaja koji se koriste u biomedicinskim istraživanjima.
H. Zabel, Medical Physics, Volume 1: Physical Aspects of Organs and Imaging, De Gruyter, Berlin/Boston, 2017.
P. Davidovits, Physics in Biology and Medicine, Academic Press, London, 2013.
Murray RK. i dr. Harperova ilustrirana biokemija. Medicinska naklada, Zagreb, 2011.
Mescher AL. Junqueira, Osnove histologije: udžbenik i atlas, 16. izdanje. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2023.
Nives Pećina-Šlaus, ur. Medicinska biologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2024.
Urry L.A., Cain M. L., Wasserman S. A., Minorsky P.V., Reece J. B., Campbell Biology (11th edition) Pearson Higher Education, 2016.
Berg JM, Tymoczko J, Stryer L. Biokemija. Školska knjiga, Zagreb, 2013.
Cooper G. M., Hausmann R. E., Stanica: molekularni pristup, Medicinska naklada, Zagreb, 2010.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Pismeni ispit.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene). Praktični ispit se može održavati tijekom ili na kraju nastave, dok se pismeni ispit održava na kraju nastave.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do 89,9 %; dobar(3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %.
Learning outcomes
Objasniti ulogu fizike u razumijevanju ljudskog tijela i procesa u njemu. Definirati Newtonove zakone gibanja. Objasniti fizikalne principe mehaničkih sustava u mirovanju. Primijeniti zakone gibanja na dinamiku krutih tijela. Objasniti i razlikovati elastične i plastične deformacije materijala. Povezati učinke elastičnih sila i sila trenja u viskoelastičnim pojavama. Objasniti fizikalna svojstva fluida u mirovanju. Opisati fizikalne zakonitosti pojava vezanih za površinsku napetost.
Learning outcomes
Definirati fizikalne zakonitosti fluida u gibanju. Opisati i razlikovati laminarni i turbulentni tok fluida. Objasniti ulogu viskoznosti u fluidima. Objasniti fizikalne uvjete u kojima dolazi do difuzije čestica. Definirati Fickov zakon difuzije. Opisati pojavu osmoze. Protumačiti fizikalne mehanizme transporta topline.
Learning outcomes
Objasniti fizikalnu prirodu električnih i magnetskih sila i polja. Objasniti principe elektromagnetske indukcije. Opisati učinke električnih i magnetskih polja na materijale. Razlikovati vrste električne struje i njihove učinke u različitim materijalima. Primijeniti općenite zakonitosti elektromagnetskih pojava na opis pojava na molekularnoj i staničnoj razini.
Learning outcomes
Definirati fizikalne osnove kinetičke teorije plinova. Nabrojati najvažnije plinske zakone. Primijeniti fizikalne zakone na razumijevanje izmjene plinova u ljudskom organizmu. Opisati mehaničke procese pri procesu disanja.
Learning outcomes
Definirati elektronsku strukturu atoma. Objasniti različite tipove kemijskih veza. Objasniti djelomični ionski karakter kovalentne veze. Usporediti različite međumolekulske sile. Objasniti utjecaj polarne veze na svojstva spoja. Opisati značaj bioelemenata. Toksični elementi.
Learning outcomes
Poznavati osnovne zakone termodinamike i termodinamičke veličine. Objasniti ovisnost termodinamičkih veličina o tlaku i temperaturi. Definirati osnovne termodinamičke uvjete za odvijanje kemijske reakcije. Objasniti načela kemijske ravnoteže. Predvidjeti utjecaj vanjskih čimbenika na pomak ravnoteže. Objasniti snabdijevanje bioloških procesa energijom.
Learning outcomes
Poznavati osnovna svojstva otopina. Izračunati konstante ionizacije kiselina i baza. Primijeniti znanja osmolarnosti u složenim otopinama elektrolita. Definirati mehanizam djelovanja pufera. Definirati biološki značajne pufere.
Learning outcomes
Klasificirati organske spojeve i prepoznati osnovne funkcionalne skupine. Primijeniti IUPAC-ova pravila za imenovanje organskih spojeva. Klasificirati organske spojeve i prepoznati osnovne funkcionalne skupine. Objasniti kiralnost i enantiometriju organskih spojeva. Opisati mehanizme osnovnih tipova reakcija, definirati međuprodukte i utjecaj različitih faktora na kinetiku reakcija.
Learning outcomes
Opisati građu i reaktivnost spojeva s karbonilnom skupinom. Definirati osnovna svojstva aldehida i ketona. Objasniti reakcije sinteze aldehida i ketona. Objasniti reakcije nukleofilne adicije i nastajanje poluacetala i acetala. Opisati osnovna svojstva karboksilnih kiselina i derivata. Navesti najvažnije reakcije karbonilnih spojeva. Opisati mehanizme reakcija karbonilnih spojeva.
Learning outcomes
Definirati klasifikaciju ugljikohidrata. Objasniti i skicirati konfiguraciju D- i L- izomera monosaharida. Pojasniti značenje i mehanizme reakcija oksidacije i redukcije monosaharida. Poznavanje didaharida i polisaharida.
Learning outcomes
Klasificirati lipide. Prepoznati i objasniti strukture zasićenih i nezasićenih masnih kiselina. Opisati postupak određivanje nomenklature masnih kiselina. Objasniti i skicirati strukturne karakteristike fosfolipida. Skicirati osnovnu strukturu steroida i navesti neke biološki važne strukture.
Learning outcomes
Opisati razine proteinske strukture i objasniti kako primarna struktura određuje ukupnu konformaciju i funkciju proteina. Objasniti ulogu domena u strukturi proteina. Objasniti biomedicinsko značenje i svojstva proteina. Razlikovati posttranslacijske modifikacije proteina i navesti primjere za proteolitičko sazrijevanje i glikozilaciju proteina. Analizirati proteinsku strukturu kolagena i povezati sa svojstvima ovog proteina.
Learning outcomes
Objasniti što su enzimi, koju ulogu imaju tijekom odvijanja kemijske reakcije i navesti osnovnu podjelu enzima prema vrsti reakcije u kojoj sudjeluju. Objasniti razlike između prostetičkih skupina, kofaktora i koenzima u katalizi. Objasniti značaj aktivnog mjesta enzima i vrste interakcija koje se odvijaju na njemu. Razumjeti što utječe na brzinu enzimske reakcije, osnovne „alate“ za istraživanje enzimske kinetike te mehanizam djelovanja inhibitora enzima. Razumjeti razlike između mehanizama regulacije aktivnosti enzima, regulacije metaboličkih putova i regulacije sinteze enzima.
Learning outcomes
Razlikovati bioenergetiku i termodinamiku. Primijeniti opće zakone termodinamike na biološkim sustavima. Definirati kako se oslobađa energija iz biomolekula. Usporediti endergone i egzergone procese, zaključiti kako su biološki povezani. Analizirati ulogu „energijom bogatih“ fosfata u očuvanju i prijenosu energije. Raščlaniti mehanizam vezanih reakcija na primjeru ATP-a. Izložiti povezanost procesa oksidacije i redukcije u biološkim sustavima.
Learning outcomes
Navesti najbitnije odrednice iz povijesti stanične biologije.
Opisati podrijetlo i evoluciju stanica.
Objasniti razliku između eukariota i prokariota, te evolucijsku prednost koju donosi pojava jezgre.
Identificirati i opisati strukturu tipične prokariotske (bakterijske) stanice te eukariotske stanice.
Opisati zajedničke osobine svih stanica u prirodi.
Nabrojati skupine prokariota.
Objasniti podrijetlo eukariotskih stanica.
Identificirati razlike između biljne i životinjske stanice.
Opisati procese reprodukcije i razmjene genetskog materijala bakterija.
Opisati građu, funkciju i procese razmnožavanja bakteriofaga.
Learning outcomes
Opisati građu i funkciju stanične membrane.
Identificirati razlike između stanične membrane i stanične stijenke.
Navesti vrste i opisati značaj membranskih proteina.
Objasniti ulogu kolesterola u sastavu stanične membrane.
Navesti i opisati sve vrste transporta kroz staničnu membranu.
Learning outcomes
Opisati građu i funkciju liposoma, s osvrtom na primjenu u medicinskoj dijagnostici i terapiji.
Opisati građu i funkciju endoplazmatskog retikula.
Navesti funkcijske razlike između hrapavog i glatkog endoplazmatskog retikula.
Opisati proces glikozilacije.
Opisati građu i funkciju Gogijevog aparata.
Opisati građu i funkciju lizosoma i peroksizoma.
Opisati građu, funkciju i značaj mitohondrija.
Learning outcomes
Navesti različite tipove citoskeleta.
Opisati proteinsku građu svakog pojedinog tipa citoskeleta.
Opisati funkciju svakog pojedinog tipa citoskeleta.
Opisati građu i funkciju bičeva i trepetljika.
Opisati građu i funkciju izvanstaničnog matriksa.
Navesti tipove i funkcije međustaničnih veza.
Opisati građu poprečno-prugastog mišića na staničnoj razini.
Objasniti molekularni mehanizam kontrakcije mišićne stanice.
Learning outcomes
Opisati glavne dijelove jezgre i strukturu jezgrine ovojnice.
Opisati kompleks jezgrine pore i transport kroz nju.
Detaljno opisati transport RNA molekula kroz jezgrinu ovojnicu.
Opisati regulaciju transporta kroz jezgrinu ovojnicu.
Definirati pojmove: jezgrin lokalizacijski signal, jezgrin transportni receptor, importin, Ran protein, jezgrin izlazni signal, eksportin i objasniti njihove uloge.
Definirati i objasniti transport proteina iz jezgre i u jezgru.
Objasniti ulogu funkcionalnih domena unutar jezgre.
Definirati i objasniti jezgricu i nukleolarnu organizacijsku regiju.
Opisati komponente nukleinskih kiselina, trodimenzionalnu strukturu DNA uzvojnice i komplementarno sparivanje baza nukleinskih kiselina.
Definirati osnovne genetičke pojmove: gen, alel, kromosom, genotip, fenotip, mutacija, nukleozid, nukleotid.
Nabrojati i objasniti osnovne eksperimente kojima je dokazano da je DNA nositelj genetičke informacije.
Opisati strukturu i odnos kromosoma i kromatina.
Definirati pojmove: kromatin, eukromatin, heterokromatin, histon, nukleosom, čestica nukleosomske srži, kromatosom.
Opisati principe kondenziranja kromatina.
Opisati vrste kromosoma.
Definirati strukturu i funkciju centromera i kinetohora.
Definirati epigenetski princip nasljeđivanja centromera.
Opisati strukturu RNA molekule.
Nabrojati vrste i funkcije RNA molekula.
Learning outcomes
Student će nakon predavanja moći nabrojati četiri osnovne vrste tkiva i opisati njihovu temeljnu građu i funkciju, opisati osnovnu građu i funkciju neurona i glija stanica, objasniti pojmove međustanična tvar, bazalna lamina, bazalna membrana, nabrojati i opisati vrste međustaničnih spojeva, tipove sekrecija i načine prijenosa tvari kroz epitel.
Learning outcomes
Objasniti semikonzervativnu replikaciju DNA (Matthew-Messelson i Frank-Stahlov pokus). Nabrojati sve DNA polimerazeu prokariota i u eukariotai opisati njihovuulogu u procesureplikacije i u procesuočuvanja vjernosti replikacije. Nabrojati sve enzime i pomoćne proteinekoji sudjeluju u procesu replikacije DNA molekule i detaljno opisatiproces replikacije DNA molekule. Definirati osnove pojmove vezane uz replikaciju: Okazakijev fragment, vodećilanac, zaostajući lanac,replikacijske rašlje, ishodištereplikacije. Navesti oštećenjainducirana fizikalnim i kemijskim čimbenicima. Definirati i opisati proces spontane mutacijeDNA. Opisati mehanizme popravka DNA (izravniobrat kemijske reakcijeodgovorene za oštećenje DNA i uklanjanje oštećenih baza). Opisati mehanizme popravkaDNA (izrezivanje baza, nukleotida, popravak udružen s transkripcijom, popravak pogrešno sparenih baza, translezijska sinteza DNA). Opisati mehanizam popravka dvolančanih lomova DNA. Imenovati nasljednebolesti povezane s greškom u popravku DNA i objasniti mutacije koje se s njimapovezuju. Opisati mjesnospecifičnu rekombinaciju, transpoziciju posredovanu DNA intermedijerima, transpoziciju posredovanu RNA intermedijerima, amplifikaciju gena. Definirati i opisati strukturu i funkciju telomerai enzima telomeraze. Opisati proces održavanja krajevakromosoma uz pomoć enzima telomeraza. Nabrojati tipoveponavljajućih sljedova DNA. Objasniti strukturu i značaj ponavljajućih sljedova DNA.
Learning outcomes
Objasniti procestranskripcije i definirati enzim RNA polimerazu. Opisati strukturu RNA polimeraze u prokariota. Definirati promotori opisati njegovu ulogu i strukturu. Opisati terminaciju transkripcije u prokariota. Opisati pokus koji je dokazao tripletnikod i pokus koji je omogućio dešifriranje genetičkog koda. Opisati RNA viruse i reverznu transkripciju. Nabrojati i opisati djelovanje eukariotskih RNA-polimeraza i općih transkripcijskih faktora u procesutranskripcije RNA molekula. Nabrojati i opisati funkciju cis-djelujućih regulacijskih sljedova. Opisati strukturui funkciju transkripcijskih aktivatora i represora. Opisati proceselongacije transkripcije. Opisati povezanost kromatinske strukture s procesom transkripcije. Opisati ulogu nekodirajućih RNA molekula i metiliranja DNA molekule u procesu regulacije transkripcije. Opisati mehanizam nastanka politenih kromosoma u rodu Drosophila.
Learning outcomes
Opisati sintezuproteina i stvaranje peptidne veze. Opisati procestranslacije mRNA. Opisati strukturu i funkciju transportne RNA molekule. Objasniti sparivanje baza kodon – antikodon. Opisati strukturu i funkciju prokariotskih i eukariotskih ribosoma. Opisati procesinicijacije, elongacije i terminacije translacije i njenu regulaciju. Definirati osnovnepojmove vezane uz translaciju: aminoacil-tRNA-sintetaza, genski kod, kolebanje baza, Shine-Delgarnov slijed, monocistronska glasničkaRNA, policistronska glasnička RNA, inicijacijski faktori, elongacijski faktori, faktori otpuštanja, interferencija RNA, polisom.
Learning outcomes
Definirati i opisati transkripciju i doradu rRNA. Definirati ulogu snoRNA. Objasniti doradu mRNA u eukariota, doradu rRNA i tRNA. Definirati i objasniti mehanizam prekrajanja, alternativnog prekrajanja, uređivanja i razgradnje DNA. Nabrojati sve načine ragulacije translacije s posebnim osvrtom na regulaciju uz pomoć mikroRNA. Opisati lac operon i negativnu i pozitivnu kontrolutranskripcije.
Learning outcomes
Opisati nastanak raka. Definirati vrste raka i uzroke nastanka raka. Objasniti svojstva stanica raka. Nabrojati tumorske viruse i tumore koje uzrokuju. Opisati djelovanje protoonkogena u ljudskim stanicama i mehanizme konverzije protoonkogena u onkogene. Opisati djelovanje tumor-supresorskih gena i mehanizme gubitka njihove funkcije u tumorskim stanicama. Objasniti ulogu p53 i ras gena.
Learning outcomes
Nabrojati i opisati faze staničnog ciklusa. Nabrojati, opisatii objasniti faze mitoze. Objasniti ključne događaje tijekom pojedine faze staničnog ciklusa. Objasniti regulaciju staničnog ciklusa. Nabrojati kontrolne točke staničnog ciklusa i opisati njihove osnovne značajke.
Learning outcomes
Navesti ključne razlike između gameta i somatskih stanica. Opisati razlike između nespolnog i spolnog razmnožavanja. Definirati homologne kromosome. Objasniti razliku između kariotipa i kariograma. Objasniti razliku između haploidnih i diploidnih stanica u životnom ciklusu jedinke. Definirati i objasniti osnovne pojmove vezane uz mejozu: leptoten, zigoten, pahiten, diploten, dijakineza, sinaptonemni kompleks, rekombinacija, kijazma.
Learning outcomes
Definirati pojamstanične diferencijacije. Definirati pojam morfogeneze. Objasniti ulogu gena u razvitku građe tijela. Objasniti ulogu homeotičkih gena u embriogenezi. Opisati važnost evolucijske razvojne biologije u medicini.
Learning outcomes
Definirati monohibridno naljeđivanje i pojmove genotip, fenotip, alel, lokus, dominantno i recesivno svojstvo. Objasniti Mendelove zakone nasljeđivanja. Objasniti nekompletnu dominaciju i kodominantnost. Definirati test križanje. Definirati multiple alele. Definirati i opisati dihibridno nasljeđivanje. Objasniti slobodnu kombinaciju.
Learning outcomes
Navesti i objasniti osnovne bioinformatičke metode koje se koriste za analizu genoma. Objasniti na koji način se genomi razlikuju u veličini, broju gena i genetičkoj gustoći. Objasniti značaj višegenskih obitelji i nekodirajuće DNA u eukariota. Opisati na koji način duplikacije, preraspodjela genetskog materijala i mutacije doprinose evoluciji genoma. Definirati na koji način usporedba nukleotidnih sljedova daje uvid u evoluciju i razvitak.
Learning outcomes
Primijeniti fizikalne principe statike na ravnotežu i stabilnost ljudskog tijela. Objasniti svojstva poluga u ljudskom tijelu. Povezati učinke gravitacijske sile i sile trenja u hodu po ravnoj podlozi. Primijeniti zakone gibanja na skok u vis i skok u dalj. Opisati linearne i nelinearne elastične deformacije u ljudskom tijelu. Objasniti uzroke nastanka i svojstva hidrostatskog tlaka. Opisati pojavu uzgona i njene primjene. Nabrojati pojave u biološkim sustavima vezane za površinsku napetost.
Learning outcomes
Primijeniti zakonitosti dinamike fluida na krvotok. Objasniti važnost viskoznosti u hemodinamici. Opisati fizikalne osnove mjerenja krvnog tlaka. Protumačiti nastanak osmotskog tlaka. Primijeniti fizikalne koncepte transporta topline na konvekciju, kondukciju, isparavanje i toplinsko zračenje u ljudskom tijelu.
Learning outcomes
Nabrojati učinke elektriciteta i magnetizma u živim organizmima. Objasniti potencijale na staničnoj razini u ljudskom tijelu. Opisati akcijski potencijal aksona i njegovo širenje. Objasniti mehanizme nastanka električnih impulsa u ljudskom tijelu. Razlikovati najvažnije dijagnostičke i terapijske postupke temeljene na elektromagnetskim pojavama.
Learning outcomes
Opisati fizikalne parametre dišnog sustava. Objasniti promjene tlaka i volumena u dišnom sustavu. Povezati važnost plućnog surfaktanta u dinamici disanja s fizikalnim pojavama vezanim za napetost površine. Definirati koncept otpora u dišnom sustavu i povezati ga s ukupnom dinamikom dišnog sustava.
Learning outcomes
Student će nakon vježbi moći prepričati osnovne postupke u pripremi histoloških preparata, objasniti princip bojenja tkiva kiselim i bazičnim bojama i na preparatima razlikovati kisele i bazične strukture.
Learning outcomes
Student će nakon vježbi moći prepričati osnovne histokemijske i imunohistokemijske postupke i objasniti princip rada ovih metoda.
| Academic year | |
|---|---|
| 2025/2026 | [Download] |