Razlikovati realne funkcije jedne i više varijabli. Objasniti koncepte nizova, redova, njihove konvergencije i koncept integracij. Objasniti teorijske osnove diferencijalnog računa poput granične vrijednosti,
neprekidnosti i definicije derivacije. Upotrijebiti tehniku deriviranja funkcije jedne varijable i izračun parcijalnih derivacija funkcija više varijabli. Primijeniti diferencijalni račun, s naglaskom na analizu toka
funkcije, te vrijednosti i svojstvene vektore na kvadratne matric.; Izračunati determinante i jednostavne određene i neodređene integrale. Razlučiti rješavanja sustava linearnih jednadžbi.

Javor, P.(1988). Uvod u matematičku analizu. Zagreb: Školska knjiga.
Andrilli, S. & Hecker, D. (2003). Elementary Linear Algebra.
Amsterdam: Elsevier Academic Press.
Gardijan , V. Kojić, K. Kotarac, T. Škrinjarić & S. Vlah Jerić. Zbirka
zadataka iz matematike. Zagreb (2015), Ekonomski fakultet –
Zagreb.

Kurepa, S. (1982). Uvod u linearnu algebru. Zagreb: Školska knjiga.

Apsen, B. (0). Repetitorij elementarne matematike. Zagreb: Tehnička knjiga.

Apsen, B. (0) Repetitorij više matematike – I. dio. Zagreb: Tehnička knjiga

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave
Riješene i predane sve četiri zadaće do datuma navedenih na početku nastave iz kolegija

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (kolokviji, domaće zadaće)
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50 % točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:
1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1. zadaća – 5 %
2. zadaća – 5 %
3. zadaća – 5 %
4. zadaća – 5 %
1. pismeni kolokvij – 25 %
2. pismeni kolokvij – 25 %
2. Završni ispit – 30 % ocjene
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100 % bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9 % bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova