Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita iz kolegija Diplomatsko i konzularno pravo (DiKP), studenti će moći:

1. Kritički prosuđivati temeljne pravne institute, načela, svrhu i izvore diplomatskih i konzularnih odnosa te prava i obveza koje iz njih  proizlaze;

2. Interpretirati ključna pitanja diplomatskih i konzularnih odnosa;

3. Primijeniti stečeno znanje o diplomatskim i konzularnim odnosima na položaj, prava i dužnosti RH u međunarodnim odnosima 

4. Analizirati teoretske i praktične probleme iz domene diplomatskih i konzularnih odnosa, kako općenito tako i s obzirom na položaj i nacionalne interese RH;

5. Argumentirati mišljenja o ključnim pravnim pitanjima diplomatskih i konzularnih odnosa;

6. Prezentirati znanje, integritet, kreativnost i sustavnost u pristupu svakom pojedinom praktičnom problemu na polju diplomatskih i konzularnih odnosa, na različitim razinama međunarodnog prava;

7. Primijeniti stečeno znanje o diplomatskim i konzularnim odnosima na položaj, prava i dužnosti RH u međunarodnim odnosima, uz razumijevanje ključnih trendova u razvoju i praksi zastupanja u suvremenim međunarodnim odnosima.

1. Denza, Eileen (2016), Diplomatic Law: A Commentary on the Vienna Convention on Diplomatic Relations, 4. izdanje, Oxford.
2. Lee, Luke T. – John Quigley (2008), Consular Law and Practice, 3. izdanje, Oxford.
3. Andrassy, Bakotić, Lapaš, Seršić, Vukas (2010). Međunarodno pravo I, 2. izmijenjeno izdanje, Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja).
4. Andrassy, Bakotić, Lapaš, Seršić, Vukas (2012). Međunarodno pravo II, Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja).
5. Constitution of the Republic of Croatia/Ustav Republike Hrvatske, NN br. 85/2010.
6. Zakon o vanjskim poslovima (Narodne novine, broj 48/96, 72/13, 127/13)
7. Vienna Convention on Diplomatic Relations/ Bečka konvencija o diplomatskim odnosima (1961), NN-MU br. 4/2017
8. Vienna Convention on Consular Relations/ Bečka konvencija o konzularnim odnosima (1963), Službeni list - Međunarodni ugovori i drugi sporazumi, br. 5/66 (neslužbeni tekst Konvencije na hrvatskom jeziku objavljen je u knjizi Svjetlana Berkovića Diplomatsko i konzularno pravo),
9. Čapeta, Tamara, Rodin Siniša, Osnove prava Europske unije, III. Izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne Novine, 2018. (odabrana poglavlja).

1. Andrassy, Juraj – Božidar Bakotić – Budislav Vukas (1998), Međunarodno pravo 1, Zagreb: Školska knjiga.
2. Berković, Svjetlan (1997). Diplomatsko i konzularno pravo, Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica
3. Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora (1969), Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 16/93
4. Berković, Svjetlan (2006). Diplomacija i diplomatska profesija, Dubrovnik: Urban - Media.
5. Berridge, Geoff R. (2007). Diplomacija: teorija i praksa, Zagreb: Fakultet političkih znanosti.
6. Biščević, Hido (2013). Diplomacija za stolom, Zagreb: EPH Media.
7. Degan, Vladimir-Đuro (2011). Međunarodno pravo, Zagreb: Školska knjiga.
8. Denza, Eileen (2016), Diplomatic Law: A Commentary on the Vienna Convention on Diplomatic Relations, 4. izdanje, Oxford.
9. Eisner, Bertold (1953-1956). Međunarodno privatno pravo, I-II, Zagreb: Školska knjiga.
10. Franje pl. Liszta Međunarodno pravo (1904), priredio Ladislav Polić, U Zagrebu: nakladom Kralj. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade.
11. Kissinger, Henry A. (2000). Diplomacija, Zagreb: Golden marketing.
12. Lapenda, Stjepan (2007). Diplomacija: načela i funkcije, Split: Redak.
13. Lee, Luke T. – John Quigley (2008), Consular Law and Practice, 3. izdanje, Oxford.
14. Pičuljan, Zoran (2007). Diplomacija kao državna služba, Zagreb: Društveno veleučilište.
15. Nick, Stanko (2000). Diplomatski leksikon, Zagreb: Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije.
16. Nick, Stanko (2010). Diplomacija: metode i tehnike, Zagreb: Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije

1. Regular class attendance – attendance at least of 70% of classes according to the study program and executive curriculum;
2. Properly performed seminar obligations – prepared presentation and submitted and accepted written version of the seminar paper;
3. Acquisition of a minimum grade of 35% during classes within the given teaching activities
4. Oral presentation and accepted poster in electronic form on one theoretical theme or part of literature.

Nastavne aktivnosti – usmena i pismena prezentacija, prvi kolokvij (pismeni ispit), drugi kolokvij (pismeni ispit), završni ispit (usmeni i pismeni ispit).

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova.

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70% ukupne ocjene : 2 kolokvija (50%), obveze u nastavi (10%), seminarske obveze (10%)
2. Završni ispit – 30% ocjene

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

 izvrstan (5) – 90 do 100% bodova

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova

dobar (3) – 65 do 79,9% bodova

dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova