1) objasniti osnovne retoričke pojmove (retorika, retor, orator, argument, argumentacija, retoričke figure...)

2) primijeniti model argumentiranja u zadanome govornom/pisanom diskursu

3) prepoznati argumentacijske pogreške

4) oblikovati tekst/govor primjenjujući retorička pravila

5) kritički prosuditi tekst/govor s argumentacijskoga aspekta.

Beker, M. (1997). Kratka povijest antičke retorike. Zagreb.

Buchberger, I. (2012). Kritičko mišljenje. Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja. Rijeka: Udruga za razvoj visokoga školstva Univeritas. (odabrana poglavlja)

Reškovac, T. Logika debate. Hrvatsko debatno društvo. (odabrana poglavlja)

Škarić, I. (2011). Argumentacija. Zagreb: Globus (odabrana poglavlja)

1. Aristotel (2007). On Sophistical Refutations. Adelaide: web edition by eBooks@Adelaide. The University of Adelaide Library: University of Adelaide.
2. Benoit, W. L. i Benoit, P. J. (2013). Persuazivne poruke: proces utjecaja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
3. Besnard, P. i Hunter, A. (2008) Elements of Argumentation. Cambrige: MIT Press.
4. Kišiček, G. i Stanković, D. (2014). Retorika i društvo. Zagreb: Naklada Slap.
5. Kišiček, G. (2018). Retorika i politika: Zagreb: Jesenski i Turk.
6. Škarić, I. (1982). U potrazi za izgubljenim govorom. Zagreb: Školska knjiga. 

Redovito pohađanje nastave:

• prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskome programu i izvedbenome nastavnom planu

2. Aktivnost na nastavi:

- ispunjavanje seminarskih i drugih nastavnih obveza.

 Pisani ispit i seminarske aktivnosti (analiza govora, izlaganje).

Način ocjenjivanja:

1) nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• 1. kolokvij – 25 % ocjene
• 2. kolokvij – 25 % ocjene
• seminarske obveze – 20 % ocjene

2) završni ispit – 30 % ocjene

• pisani ispit – 30 % (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskoga rada:

nedovoljan (1) – 0 – 49,9 %

dovoljan (2) – 50 – 64,9 %

dobar (3) – 65 – 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 – 89 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %