Usporediti objašnjenja psihičkih procesa i ponašanja iz perspektive socijalne psihologije s objašnjenjima iz nekih drugih grana psihologije. Vrednovati načine na koji ljudi odabiru, usvajaju, tumače i koriste informacije dok donose prosudbe ili odluke o sebi i drugim ljudima. Analizirati objašnjenja posljedica nesklada između vlastitog ponašanja i stavova pojedinca, te nesklada pojma o sebi. Vrednovati ključne istraživačke metode i etičke aspekte istraživanja u socijalnoj psihologiji. Samostalno prezentirati seminarski rad na zadanu temu iz područja socijalne psihologije.

• Aronson, E., Wilson, T.,D. i Akert, R.,M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate. - odabrana poglavlja 
• Fiske, S. T., Taylor, S.E. (1991). Social Cognition. New York: McGraw-Hill.  - odabrana poglavlja 
• Hewstone, M., Stroebe, W. (Ur.) (2003). Socijalna psihologija: europske perspektive. Jastrebarsko: Naklada Slap.   - odabrana poglavlja 
• Vrselja, I. (2022). Socijalni utjecaj. Hrvatsko katoličko sveučilište i Hrvatska sveučilišna naklada.  - odabrana poglavlja 
• Roese, N. J. (1997). Counterfactual thinking. Psychological Bulletin, 121 (1), 133-148.           

• Znanstveni i stručni članci, domaći i strani, iz područja suvremene socijalne psihologije

• Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti
• Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene:

• seminarski rad – 10%
• 1. kolokvij – 30%
• 2. kolokvij – 30%

2. Završni pismeni ispit – 30 % ocjene

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

• izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
• vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
• dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
• dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
• nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova