Course
- Opća i specijalna dermatologija; građa i funkcija kože, propedeutika i sustav eflorescencija na koži
- Dijagnostika, topikalna i sustavna terapija, fizikalna i kirurška terapija u dermatologiji
- Infektivne bolesti kože (virusne, bakterijske, parazitarne i gljivične bolesti kože)
- Spolno prenosive bolesti
- Alergijske bolesti kože
- Bolesti vezivnoga tkiva, bolesti krvnih žila i fotodermatoze
- Imunološki posredovane bolesti kože
- Autoimune bulozne dermatoze i pustulozne dermatoze
- Bolesti kože u djeteta, bolesti kože u trudnoći
- Prekanceroze i tumori kože, poremećaji pigmentacije
- Bolesti lojnica, znojnica i dlake, bolesti sluznica i noktiju
|
Šitum M. i dr. Dermatologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Chiang NCV i Verbov J. Dermatology: A Handbook for Medical Students and Junior Doctors (3rd Edition). BAD 2020. Dostupno na: https://www.bad.org.uk/education-training/medical-students/
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do 89,9 %; dobar(3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 1,5 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 1,5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 5,0 | 100 |
Learning outcomes
|
Learning outcomes
- Navesti različite vrste benignih tumora adneksa kože kao što su: sebacealne ciste, pilomatrixomi, trikolemalni tumori, hidrocistični tumori s njihovim kliničkim prezentacijama na koži.
- Definirati tipove benignih tumora vezivnog tkiva: lipomi, fibromi, hemangiomi, neurofibromi i desmoidni tumori.
- Definirati tipove benignih tumora živčanog tkiva: neurofibromi, Schwannomi, meningiomi koji su lokalizirani u perifernom živčanom sustavu, ganglioneuromi.
- Navesti tipove benignih tumora mišićnog tkiva: leiomiomi, rhabdomiomi i fibromi mišića.
- Razumijevanje etiologije navedenih tumora (genetski i okolišni čimbenici) i specifičnih obilježja uključujući tipične lokalizacije, veličine i konzistenciju te subjektivne simptome poput boli i razlka od malignih entiteta.
- Upoznavanje tehnike izvođenja malih kirurških intervencija poput biopsije kože za potvrdu dijegnoze te eventualno primjena slikovnih metoda.
- Prepoznati klinička obilježja pojedinih tumora na temelju izgleda, lokalizacije i dinamike rasta.
- Razlikovati benigne tumore od malignih promjena koristeći kliničke i histološke kriterije.
- Odabrati prikladne dijagnostičke metode, uključujući dermatoskopiju, biopsiju i histopatološku analizu.
- Procijeniti potrebu za liječenjem i objasniti različite terapijske opcije (npr. kirurška ekscizija, laserska terapija, krioterapija).
- Prepoznati sindrome povezane s benignim tumorima, poput neurofibromatoze, i razumjeti njihov značaj za daljnje praćenje pacijenta.
- Stjecanje vještina komuniciranja s pacijentima o prirodi tumora, mogućim komplikacijama i potrebi za daljnjim praćenjem.
Learning outcomes
- Navesti i definirati prekanceroze kože i sluznica (npr. aktinična keratoza, Bowenova bolest, eritroplazija Queyrata, leukoplakija).
- Objasniti patogenezu prekanceroznih lezija, uključujući ulogu UV zračenja, kronične iritacije, virusnih infekcija (HPV) i genetskih čimbenika.
- Razlikovati intraepitelne karcinome (karcinom in situ) od invazivnih epitelnih malignih tumora na temelju kliničkih i histoloških obilježja.
- Opisati glavne vrste malignih epitelnih tumora kože, uključujući bazocelularni karcinom (BCC), planocelularni karcinom (SCC) i rjeđe oblike poput Merkel-staničnog karcinoma.
- Prepoznati klinička obilježja uključujući lokalizacije različitih malignih epitelnih tumora.
- Poznavati mehanizme invazije i metastaziranja invazivnih epitelnih tumora te njihove prognostičke faktore.
- Poznavanje prikladnih dijagnostičkih metoda uključujući dermatoskopiju, biopsiju, histopatološku analizu i imunohistokemijske testove.
- Razlikovati terapijske pristupe za prekanceroze i maligne tumore, uključujući kirurško liječenje, fotodinamičku terapiju, krioterapiju, radioterapiju i sistemsku terapiju (npr. imunoterapiju i ciljane terapije).
- Savjetovati pacijente o prevenciji prekanceroza i malignih tumora, uključujući zaštitu od UV zračenja, važnost redovitih dermatoloških pregleda i rane detekcije malignih promjena.
Learning outcomes
|
Learning outcomes
Razumjeti osnove virologije povezane s bolestima kože i sluznica:
|
Prepoznati kliničku sliku i opisati kliničku sliku najčešćih virusnih bolesti kože i sluznica:
|
|
| Razlikovati latentne, akutne i kronične infekcije. |
Opisati metode dijagnostike:
Histopatološke promjene specifične za virusne infekcije (npr. koilociti u HPV-u). |
Navesti osnovne principe terapije:
|
Primijeniti mjere prevencije virusnih bolesti kože i sluznica:
|
Razumjeti javnozdravstveni značaj virusnih bolesti kože i sluznica:
|
Learning outcomes
|
Prepoznati kliničku sliku najčešćih bakterijskih bolesti kože:
|
|
Opisati metode dijagnostike:
|
Navesti osnovne principe terapije:
|
Razlikovati kliničku sliku kroničnih piodermija:
|
Learning outcomes
Razlikovati kliničku sliku najčešćih parazitarnih dermatoza:
|
| Razumjeti patogenezu parazitarnih infekcija kože i imunološki odgovor organizma. |
| Navesti metode dijagnostike (dermatoskopski pregled, mikroskopska analiza, serološki testovi). |
Objasniti principe liječenja parazitarnih dermatoza: Topikalni i sistemski antiparazitici Higijenske mjere i prevencija ponovne infestacije |
| Prepoznati moguće komplikacije i razlikovati ih od drugih dermatoloških bolesti. |
| Razumjeti epidemiološke aspekte parazitarnih infekcija i njihovu povezanost sa socijalnim i okolišnim faktorima. |
Learning outcomes
| Opisati uzročnika lajmske borelioze – Borrelia burgdorferi sensu lato kompleks (B. burgdorferi, B. afzelii, B. garinii). |
| Objasniti način prijenosa bolesti putem uboda krpelja roda Ixodes i epidemiološke aspekte lajmske borelioze. |
| Razumjeti patogenezu infekcije i imunološki odgovor organizma. |
Prepoznati kliničke stadije bolesti:
|
| Razlikovati lajmsku boreliozu od drugih sličnih stanja (diferencijalna dijagnoza). |
Navesti dijagnostičke metode:
|
| Objasniti principe liječenja lajmske borelioze antibioticima prema stadiju bolesti. |
| Prepoznati moguće komplikacije neliječene borelioze i dugoročne posljedice. |
| Razumjeti važnost prevencije – zaštita od krpelja, pravilno uklanjanje krpelja, profilaktička antibiotska terapija u određenim slučajevima. |
Learning outcomes
Razlikovati vrste gljivičnih infekcija kože prema dubini zahvaćenih slojeva:
|
Objasniti etiologiju i patogenezu najvažnijih gljivičnih infekcija kože:
|
Prepoznati kliničku sliku pojedinih gljivičnih infekcija:
|
Navesti dijagnostičke metode za potvrdu gljivičnih infekcija:
|
Objasniti principe liječenja gljivičnih infekcija:
|
| Prepoznati moguće komplikacije i razlikovati gljivične infekcije od drugih dermatoloških bolesti (psorijaza, ekcem, bakterijske infekcije). |
Learning outcomes
| Objasniti osnovne mehanizme alergijskih reakcija kože, uključujući ulogu imunološkog sustava, alergena i medijatora upale. |
| Prepoznati glavne kliničke oblike alergijskih bolesti kože, uključujući atopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, urtikariju i angioedem. |
| Opisati ključne dijagnostičke metode za alergijske bolesti kože, uključujući patch test, prick test, i laboratorijske analize poput određivanja specifičnih IgE protutijela. |
| Znati osnovne principe liječenja alergijskih bolesti kože, uključujući farmakološke opcije (antihistaminici, kortikosteroidi, imunomodulatori) i nefarmakološke intervencije (izbjegavanje alergena, edukacija pacijenata). |
| Identificirati i pravovremeno reagirati na hitna stanja poput anafilaksije povezanih s alergijskim reakcijama kože. |
| Razumjeti važnost multidisciplinarnog pristupa i edukacije pacijenata za dugotrajno upravljanje alergijskim bolestima kože. |
Learning outcomes
| Objasniti osnovne mehanizme alergijskih reakcija kože, uključujući ulogu imunološkog sustava, alergena i medijatora upale. |
| Prepoznati glavne kliničke oblike alergijskih bolesti kože, uključujući atopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, urtikariju i angioedem. |
| Opisati ključne dijagnostičke metode za alergijske bolesti kože, uključujući patch test, prick test, i laboratorijske analize poput određivanja specifičnih IgE protutijela. |
| Znati osnovne principe liječenja alergijskih bolesti kože, uključujući farmakološke opcije (antihistaminici, kortikosteroidi, imunomodulatori) i nefarmakološke intervencije (izbjegavanje alergena, edukacija pacijenata). |
| Identificirati i pravovremeno reagirati na hitna stanja poput anafilaksije povezanih s alergijskim reakcijama kože. |
| Savjetovati pacijente o prevenciji i zaštiti kože od kongaktnih alergena, uključujući pravilnu upotrebu zaštitne opreme i dermatoloških preparata. |
| Procijeniti profesionalne rizike i značaj dermatološke zaštite u različitim radnim okruženjima. |
Learning outcomes
| Prepoznati i klasificirati fizikalna (UV zračenje, toplina, hladnoća, mehanička oštećenja) i kemijska oštećenja kože prema etiologiji, kliničkoj slici i težini oštećenja. |
| Objasniti patofiziološke mehanizme koji dovode do akutnih i kroničnih promjena na koži uslijed fizikalnih i kemijskih oštećenja. |
| Dijagnosticirati osnovne kliničke entitete, uključujući amonijakalni i intertriginozni dermatitis, opekline, ozebline, kontaktni iritativni dermatitis, kemijske opekline i profesionalne dermatoze. |
| Razlikovati hitna stanja povezana s fizikalnim i kemijskim oštećenjima kože te predložiti odgovarajuće dijagnostičke postupke. |
| Odabrati i primijeniti odgovarajuće terapijske pristupe u liječenju akutnih i kroničnih oštećenja kože uzrokovanih fizikalnim i kemijskim čimbenicima. |
| Savjetovati pacijente o prevenciji i zaštiti kože od štetnih fizikalnih i kemijskih čimbenika, uključujući pravilnu upotrebu zaštitne opreme i dermatoloških preparata. |
| Procijeniti profesionalne rizike i značaj dermatološke zaštite u različitim radnim okruženjima. |
Learning outcomes
Definirati eriteme te poznavati etiologiju nastanka eritema u koži:
- fizička (odgovor na temperaturu, pritisak ili trenje),
- upalna (autoimune i autoupalne bolesti),
- infektivna (rubeole, varičela, ospica, ili bakterijskih infekcija), alergijska (na lijekove, hranu ili druge alergene) ili vaskularna (rosacea, vaskularni poremećaji)
- Opisati kliničke oblike eritema poput:
- Erythema nodosum: koji je obilježen bolnim crvenim nodusima na nogama i obično je povezana s infekcijama, lezijama ili upalnim bolestima (npr. Crohnova bolest).
- Erythema migrans koji je specifičan je za Lymeovu bolest i obilježen anularnim eritemom
- Erythema multiforme koji se javlja kao reakcija na infekciju (npr. Herpes simplex) ili lijekove.
- Erythema solare koji nastaje zbog prekomernog izlaganja suncu i obično nastaje nakon sunčanja
- Erythema faciali je klinički crvenilo lica koje je tipično za rosaceu.
Objasniti postavljanje dijagnoze eritema na temelju:
- Anamneze: pitanja o trajanju, uzrocima i okolnostima pojave eritema.
- Kliničkog pregleda: inspekcija i palpiranje lezija na koži.
- Dijagnostičkih testova: serološki testovi, mikrobakteriološki uzorci, biokemijski i ostali nalazi krvi
Poznavati terapijske mogućnosti za liječenje eritema različitih uzroka:
- Konzervativno liječenje: hladni oblozi, vlaženje kože, i izbegavanje iritacija za ublažavanje simptoma.
- Lijekovi: Kortikosteroidne kreme ili oralni imunosupresivi
Liječenje osnovnog stanja: npr. ako je eritem posljedica infekcije ili druge bolesti, liječenje osnovnog uzroka je ključno
Learning outcomes
Poznavati imunološke bolesti u dermatologiji poput autoimunih i autoupalnih bolesti kože, alergijskih bolesti te imunoloških bolesti izazvanih infekcijama i lijekovima.
Objasniti imunološke mehanizme nastanka imunoloških bolesti s prezentacijom na koži:
- Stvaranje autoantijela protiv desmogleina dovode do gubitka međustanične adhezije keratinocita, što uzrokuje nastanak plikova kod autoimunih bolesti kože
- Aktivacija imunološkog sustava, posebno T-limfocita, izaziva inflamaciju i stvaranje pustula kod pustulozne psorijaze
- Aktivacija CD8+ T-limfocita uništava melanocite, što vodi do depigmentacije kod vitiliga
- Aktivacija T-limfocita koji prepoznaju specifične haptene, što dovodi do upale kod alergijskih bolesti
- Aktivacija mastocita i oslobađanje histamina izazivaju širenje krvnih žila i pojava urtikarije.
- imunološki odgovor na virusnu ili bakterijsku infekciju dovodi do oštećenja keratinocita
- aktivacija citotoksičnih T-limfocita kod primjene lijekova koji napadaju epidermalne stanice, što dovodi do njihove smrti i odvajanja od dermisa.
Learning outcomes
Definirati bolest Pitryasis rubra pilaris (PRP)
- Objasniti klinička obilježja bolesti te razlikovanje od drugih bolesti poput psorijaze i seboroičnog dermatitisa
- Poznavanje različitih tipova PRP-a (tip 1, tip 2, tip 3, itd.)
- Razumjeti imunološki mehanizam i genetske predispozicije koje mogu doprineti nastanku bolesti.
- Objasniti potvrdu dijagnoze biospijom kože i patohistološkom dijagnozom
- Poznavati različite terapijske mogućnosti uključujući topikalne steroide, retinoide, sistemske imunosupresive (npr. metotreksat)
- Definirati bolest parapsorijazu i objasniti klinička obilježja bolesti te razlikovanje od drugih bolesti poput psorijaze i ekcema.
- Poznavati osnovne tipove parapsorijaze uključujući velike i male plakove.
- Razumjeti patogenetske čimbenike koji mogu utjecati na razvoj parapsorijaze.
- Poznavanje različitih terapijskih opcija koji uključuju glukokortikoide, UV terapiju, ili sistemske lijekove poput metotreksata.
Objasniti rizik za transformaciju u limfoproliferativnu bolest (npr. Mycosis fungoides).
Definirati pojam eritrodermije i opisati kliničku prezentaciju ove bolesti
- Objasniti različite uzroke eritrodermije uključujući bolesti psorijaze, limfoma ili reakcije na lijekove
- Definirati primarnu i sekundarnu eritrodermiju
- Poznavati sistemskih simptoma kod stanja eritrodermije poput povišene tjelesne temperature i dehidracije
- Objasniti dijagnostički postupak koji uključuje biospiju kože te terapijske mogućnosti poput poput hidracije, kontrole elektrolita, suprimiranja infekcije te primejna lokalnih i sistemskih lijekova.
- Definirati bolest Lichen planus i opisati kliničku prezentaciju ove bolesti s tipičnim lividnim plosantim papulama i bjelkastom mrežicom (Wickham-ova mreža), promjenama na sluznicama i noktima
- Objasniti imunološki mehanizam aktivacije T limfocita koji dovodi do razvoja lichen planusa te etiološke čimbenike u nastanku bolesti poput infektivnih agensa i lijekova
- Poznavati diferencijalne dijagnoze promjena na koži i sluznicama.
- Objasniti metode potvrde dijagnoze i terapijskih mogućnosti koje uključuju topičke kortikosteroide, sistemske lijekove (npr. kortikosteroidi, ciklosporin), i fototerapiju.
Learning outcomes
Definirati pojam pigmentacije, boju kože, kao rezultat pigmenta melanina koji se proizvodi u melanocitima, stanicama u epidermisu.
Definirati pojam hipopigmentacija, smanjenje boje kože, i hiperpigmentacija povećanje boje kože.
Nabrojati i definirati bolesti poremećaja pigmentacije:
- Hipopigmentacije:
- Melazma – Pojačana pigmentacija, obično na licu, uzrokovana hormonima (najčešće u trudnoći ili uslijed upotrebe kontraceptivnih pilula).
- Postinflamatorna hiperpigmentacija – Tamne makule koje se pojavljuju nakon upale kože.
- Lentigo – Benigni oblik hiperpigmentacije, obično u obliku makula koje se pojavljuju nakon kroničnog izlaganja suncu
- Hiperpigmentacija zbog upotrebe lijekova (npr. ciklosporin)
- Sustavni poremećaji – Addisonova bolest, koja uzrokuje generalizirano tamnjenje kože zbog niskog nivoa hormona
- Objasniti dijagnostičke metode kod hiperpigmentacija i hipopigmentacija: klinički pregled, dermatoskopija i biopsija kože.
- Nabrojati terapijske mogućnosti poremećaja pigmentacije:
- Topički kortikosteroidi i fototerapija za vitiligo
- Laserski tretmani – za uklanjanje hiperpigmentacija
- Prevencija zaštite od sunca kod bolesnika s vitiligom te hiperpigmentacijama na koži
- Vitiligo – Autoimuna bolest koja uzrokuje gubitak melanocita u određenim područjima kože, stvarajući bijele makule.
- Albinizam – Genetski poremećaj u kojem postoji smanjen ili potpun gubitak melanina.
- Pityriasis alba – hipopigmentacije kao posljedica suhe kože i ekcema
- Hiperpigmentacije:
Learning outcomes
- Objasniti fiziologiju žlijezda lojnica u koži, uključujući proizvodnju sebuma i njenu ulogu u zaštiti kože.
- Nabrojati čimbenike koji mogu uticati na disfunkciju žlijezda lojnica (hormonse promjene, genetika, ishrana, stres).
- Razumijevanje patofiziologije bolesti žlijezda lojnica.
- povećana proizvodnja sebuma, zadržavanje keratina u folikulima, upala, uloga Cutibacterium acnes i infekcija.
- Definirati akne i objasniti patofiologiju akne: blokada folikula dlake, prekomerna produkcija sebuma, prisustvo bakterija, inflamacija.
- Prepoznavanje različitih oblika akne: papule, pustule, nodusi i ciste.
- Razumijevanje utjecaja čimbenika rizika za akne: hormonalne promene (pubertet, menstruacija, trudnoća), stres, prehrana, upotreba određenih lijekova (npr. steroidi, oralni kontraceptivi).
- Nabrojati terapijske opcije za akne: lokalni tretmani (benzoil peroksid, retinoidi, antibiotici), sistemski lijekovi(oralni antibiotici, isotretinoin), hormonalna terapija (antikonceptivi).
- Navesti preventivne mjere prevencija akne ili pogoršanja akne: pravilna higijena, izbegavanje iritacija, prehrana.
- Objasniti čimbenike za rosaceu: crvenilo, vidljive krvne žile (telangiektazije), papule, pustule rinofimma.
- Nabrojati različite oblike rozacee:
- eritemato-teleangiektatična, papulo-pustulozna, fimatozna i okulodermalna rozacea.
- Poznavanje čimbenika koji pogoršavaju rozaceu: sunčevo svijetlo, stres, alkohol, začinjena hrana, promjene temperature.
- Razumijevanje terapijskih opcija za rosaceu: topički lijekovi (metronidazol, ivermektin, azelačna kiselina), oralni antibiotici (doksiciklin), terapija laserom za smanjenje telangiektazija.
- Stjecanje vještina savjetovanja pacijenata s rozaceom:
- Objasniti kako izbjegavati okidače rosacee (sunce, stres, alkohol).
- Objasniti primjenu pravilne zaštita od sunca
- Definirati seboroični dermatitis.
- Razumjeti patofiziologiju seboroičnog dermatitisa: prekomjerna proizvodnja sebuma, prisustvo gljivica Malassezia, upala kože.
- Prepoznavanje kliničkih simptoma: eritem, ljuskanje, masna ili suha koža na seboroičnim područjima.
- Razumijevanje povezanosti seboroičnog dermatitisa sa stanjima kao što su HIV, Parkinsonova bolest ili stres.
- Poznavanje terapijskih opcija za seboroični dermatitis.
- šamponi s antimikoticima, topički tretmani (kortikosteroidi, antimikotske kreme).
- redovito čišćenje kože, korištenje blagih dermokozmetičkih proizvoda, izbegavanje iritansa
Learning outcomes
Opisati strukturu dlake i funkcije dlaka na koži.
Klasificirati kliničke manifestacije bolesti poput seboroičnog dermatitisa, psorijaze, alopecije, tinea capitis i folikulitisa.
Razlikovati neoožiljne i ožiljne alopecije.
Nabrojati dijagnostičke postupke u evaluaciji različitih bolesti vlasišta: mikološka obrada, laboratorijske pretrage, biopsija vlasišta, dermatoskopija.
Defnirati terapijske mogućnosti uključujući topičke (minoksidil, kortikosteroidi) i sitemske lijekove (imunosupresivi, minoksidil, JAK inhibitore).
Prepoznati psihosocijalne aspekte bolesti vlasišta te objasniti utjecaj bolesti vlasišta na kvalitetu života bolesnika
Learning outcomes
Objasniti anatomiju, strukturu i funkciju nokta:
- matriks, ploča nokta, ležište nokta.
Klasificirati najčešće bolesti noktiju: onihomikoze, psorijaze noktiju, paronihije, oniholize, traume nokta, itd.
Poznavanje detaljne anamneze i provođenje kliničkog pregleda:
- promjene u boji, obliku, debljini ili teksturi noktiju.
- Uočiti znakove na noktima koji mogu ukazivati na sistemske bolesti, poput anemije, dijabetesa ili bolesti pluća
Interpretirati odgovarajuće dijagnostičke testove, poput mikoloških pretraga, biopsije nokta ili laboratorijskih analiza, radi potvrde dijagnoze bolesti nokta.
Poznavanje terapijskih opcija za bolesti noktiju
- topički preparati ureja i kortikosteroidi
- intralezionalna primjena kortikosteroida periungvalno
- sistemska terapija – antimikotici, imunosupresivi
Imati uvid u psihosocijalni utjecaj bolesti noktiju na svakodnevnu kvalitetu života bolesnika.
Learning outcomes
Definirati spolno prenosive bolesti i infekcije u muškaraca
- klamidija, gonoreja, sifilis, herpes, HPV, Candida albicans
- opisati kliničke simptome i znakove spolnih bolesti na koži penisa, skrotuma i perianalno.
- nabrojati dijagnostičke metode (poput brisa i seroloških testova),
- navesti odabir terapije (antibiotici, antivirusni lijekovi) za spolno prenosive bolesti i infekcije
- (objasniti važnost primjene cijepiva za pojedine spolno prenosive bolesti (HPV cijepivo u RH)
Nabrojati bolesti kod kojih se promjene javljaju u spolnoj regiji kod muškaraca:
- Psorijaza obilježena ošro ograničenim eritemom i svrbežom
- Lichen sclerosus je kronična bolest koja uzrokuje stanjivanje kože penisa i može dovesti do ožiljaka i suženja otvora mokraćne cijevi.
- Balanitis i balanopostitis – upala glansa penisa i prepucija uzrokovana infekcijama, alergijama ili iritacijama.
Poznavati moguće maligne bolesti na koži penisa i skrotuma:
- Planocelularni karcinom penisa i skrotuma posljedično HPV infekciji, mmogućim kemikalijama ili upotrebom cigareta.
Poznavati anatomske varijacije i abnormalnosti:
- Fimoza
- Parafimoza
- Hypospadia
Learning outcomes
Definirati spolno prenosive bolesti i infekcije u muškaraca
- klamidija, gonoreja, sifilis, herpes, HPV, Candida albicans
- opisati kliničke simptome i znakove spolnih bolesti na koži penisa, skrotuma i perianalno.
- nabrojati dijagnostičke metode (poput brisa i seroloških testova),
- navesti odabir terapije (antibiotici, antivirusni lijekovi) za spolno prenosive bolesti i infekcije
- (objasniti važnost primjene cijepiva za pojedine spolno prenosive bolesti (HPV cijepivo u RH)
Nabrojati bolesti kod kojih se promjene javljaju u spolnoj regiji kod muškaraca:
- Psorijaza obilježena ošro ograničenim eritemom i svrbežom
- Lichen sclerosus je kronična bolest koja uzrokuje stanjivanje kože penisa i može dovesti do ožiljaka i suženja otvora mokraćne cijevi.
- Balanitis i balanopostitis – upala glansa penisa i prepucija uzrokovana infekcijama, alergijama ili iritacijama.
Poznavati moguće maligne bolesti na koži penisa i skrotuma:
- Planocelularni karcinom penisa i skrotuma posljedično HPV infekciji, mmogućim kemikalijama ili upotrebom cigareta.
Poznavati anatomske varijacije i abnormalnosti:
- Fimoza
- Parafimoza
- Hypospadia
Learning outcomes
Definirati spolno prenosive bolesti i infekcije u žena
Nabrojati bolesti kože s manifestacijom u genitalnoj regiji žena
Opisati zloćudne bolesti u genitalnom području žena
Nabrojati terapijske opcije za bolesti u spolnoj regiji kod žena
|
Learning outcomes
- Opisati ključne anatomske strukture usne šupljine: usne, zubi, gingiva, jezik, nepce.
- Razumijevanje fizioloških funkcija usne šupljine (žvakanje, govor, gutanje, slinjenje).
Prepoznati najčešće bolesti usne šupljine:
- Herpes simplex infekcija
- Afte (Stomatitis aphtosa)
- Planocelularni karcinom usnice i usne šupljine
- Autoimune bolesti poput Lupus erythematosus, Lichen planus ili Pemfigus vulgaris s erozijama, bjelkastim i eritematoznim promjenama
- Oralna kandidijaza s bjelkastim naslagama
Objasniti terapijske opcije najčešćih bolesti usne šupljine topički i sistemski lijekovi (antivirusni lijekovi, antibiotici, antimikotici, kortikosteroidi, tretmani oralne higijene).
Poznavati sistemske bolesti koje se manifestiraju u usnoj šupljini dijabetesa, HIV infekcija, anemija, autoimune bolesti, nedostatak vitamina C.
Learning outcomes
Poznavanje fizioloških promjena kože u trudnoći zbog hormonskih promjena i promjena većeg volumnog opterećenja krvotoka:
Poznavanje patoloških promjena kože u trudnoći
|
Learning outcomes
|
|
Razumijevanje patofiziologije morfeje, uključujući fibrozne promjene u koži uzrokovane prekomjernom proizvodnjom kolagena. Prepoznavanje kliničkih oblika morfeje uključujući pločastu, linearnu ( „en coup de sabre“ na čelu) i generalizirani oblik.
|
|
|
Learning outcomes
- Razumijevanje patofiziologije panikulitisa, uključujući upalu potkožnog masnog tkiva izazvanu različitim faktorima (infekcijama, lijekovima, autoimunim bolestima).
- Prepoznavanje različitih tipova panikulitisa: septalni panikulitis, lobularni panikulitis, eritema nodozum.
- Poznavanje kliničke prezentacije panikulitisa u vidu bolnih čvorići ili kvrga na koži, obično na nogama, s promjenama u boji (crveno, plavičasto).
- Poznavanje dijagnostičkih metoda i terapijskih opcija za panikulitis.
Learning outcomes
|
Learning outcomes
Razumjeti osnovne tehnike dermatološkog pregleda, uključujući inspekciju i palpaciju kože, sluznica, kose i noktiju.
Razviti sposobnost postavljanja specifičnih pitanja u anamnezi za prepoznavanje dermatoloških simptoma i čimbenika koji utječu na bolesti kože (alergije, lijekovi, okoliš).
Naučiti pravilno provoditi dermatološki status kroz detaljan pregled kože, sluznica, kose i noktiju te prepoznavanje tipičnih lezija na koži i njihovih obilježja.
Razumjeti kliničku procjenu dermatoloških bolesti i korištenje dijagnostičkih testova (biopsije, dermoskopija, laboratorijske pretrage) za postavljanje točne dijagnoze.
Razviti vještine u formuliranju diferencijalne dijagnoze temeljem anamneze, kliničkih nalaza i dodatnih testova.
Learning outcomes
Razumjeti osnovne principe primjene topičkih lijekova, uključujući kortikosteroide, antimikotike i antibiotike, te pravilnu aplikaciju lijekova na koži.
Poznavati kada i kako primijeniti sustavnu terapiju (kortikosteroidi, imunosupresivi, biološki lijekovi) za liječenje kroničnih dermatoloških bolesti.
Razumjeti indikacije, djelovanje, nuspojave i primjenu bioloških lijekova i malih molekula u dermatologiji, osobito u liječenju autoimunih kožnih bolesti kao što su psorijaza i atopijski dermatitis.
Learning outcomes
Razumjeti principe dermatoskopije i Woodove lampe u dermatološkoj dijagnostici. Naučiti interpretirati dermatoskopske slike te osnovne znakove koji upućuju na malignitet kože. Prepoznati promjene pod Woodovom lampom za gljivične infekcije. Razumjeti ulogu dermatološke biopsije u dijagnosticiranju bolesti kože i tumora kože. Naučiti tehniku biopsije kože (ekscisijsku, punch, incizijsku) Naučiti primjenu imunofluorescentnih tehnika za dijagnosticiranje autoimunih i buloznih dermatoza. Razumjeti interpretaciju rezultata u bolestima poput pemfigusa, pemfigoida i lupus erythematodes. |
Learning outcomes
Razumjeti primjenu prick testa za dijagnosticiranje alergija po tipu I alergoloških reakcija te patch testa i epikutanog testa za identifikaciju kontaktnog dermatitisa, alergijske reakcije po tipu IV
Objasniti rezultate prick, patch i epikutanog testa.
Learning outcomes
Razumjeti principe i indikacije za ekskoheaciju, elektrokauterizaciju i kriokirurgiju u liječenju promjena na koži. Naučiti pravilne tehnike izvođenja ovih zahvata te prepoznati potencijalne komplikacije.
Razumjeti primjenu intralezijske terapije glukokortikoidima u liječenju upalnih bolesti kože i lapizaciju srebrnim nitratom za uklanjanje benignih lezija. Naučiti doze, tehniku primjene i moguće nuspojave terapije.
Learning outcomes
Razumjeti principe fototerapije u dermatologiji, uključujući primjenu nbUVB i PUVA (bath, oralna i uz nanošenje kreme) tretmana za liječenje brojnih bolesti kože kao što su psorijaza i vitiligo,
Poznavati indikacije, rizike i nuspojave primjene fototerapije.
Learning outcomes
- Definirati paraneoplastične dermatoze i povezanost s malignim bolestima.
- Prepoznati kliničke manifestacije paraneoplastičnih dermatoza, uključujući acanthosis nigricans, dermatomiozitis, paraneoplastični pemfigus, eritrodermiju i Leser-Trélatov znak.
- Objasniti patogenezu paraneoplastičnih dermatoza, uključujući ulogu imunoloških, hormonalnih i metaboličkih mehanizama za adenokarcinome, hematološke malignome i karcinome pluća.
- Definirati i razlikovati primarne limfome kože i pseudolimfome, uključujući mijeloidne i limfoidne proliferacije kože.
- Razlikovati kliničke i histološke značajke T-staničnih poput mycosis fungoides, Sézaryjev sindrom i B-staničnih limfoma kože.
- Prepoznati kliničke i histološke karakteristike pseudolimfoma te ih diferencirati od pravih malignih limfoproliferativnih bolesti.
Learning outcomes
- Definirati i klasificirati mastocitoze, uključujući oblike na koži (urticaria pigmentosa, difuzna kožna mastocitoza) i sistemske oblike (indolentna, agresivna sistemska mastocitoza, mastocitna leukemija).
- Razumjeti patogenezu mastocitoza, s naglaskom na ulogu mutacije KIT gena, proliferaciju mastocita i otpuštanje medijatora poput histamina, triptaze i citokina.
- Prepoznati klinička obilježja mastocitoza, uključujući manifestacije na koži (smećkaste makule i papule, Darierov znak), gastrointestinalne simptome (proljev, bolovi), anafilaktičke reakcije i sistemske simptome.
- Odabrati odgovarajuće dijagnostičke metode za mastocitoze, uključujući razinu serumskih triptaza, biopsiju kože i koštane srži, imunohistokemijsku analizu i molekularnu dijagnostiku (PCR za KIT mutacije).
- Razumjeti terapijske mogućnosti za mastocitoze, uključujući antihistaminike, stabilizatore mastocita (kromoglicinska kiselina), inhibitore tirozin-kinaze (npr. midostaurin) i simptomatsku terapiju.
- Definirati i klasificirati histiocitoze, uključujući Langerhansovu histiocitozu (LCH), ne-Langerhansove histiocitoze (Erdheim-Chesterova bolest, Rosai-Dorfmanova bolest) i maligne histiocitoze.
- Razumjeti patogenezu histiocitoza, uključujući proliferaciju histiocita, mutacije gena (npr. BRAF V600E u LCH) i upalne mehanizme.
- Prepoznati kliničke manifestacije histiocitoza, uključujući promjene na koži (žuto-smeđe papule, noduli), zahvaćenost unutarnjih organa (pluća, jetra, slezena, CNS) i multisistemske oblike bolesti.
- Poznavati prikladne dijagnostičke metode za histiocitoze, uključujući biopsiju zahvaćenih tkiva, imunohistokemijske analize (CD1a, S-100, langerin za LCH), slikovne pretrage (CT, MR) i genetsku analizu.
- Odrediti terapijske pristupe za histiocitoze, uključujući kemoterapiju (vinkristin, citarabin), ciljanu terapiju (inhibitori BRAF/MEK), kortikosteroide i suportivno liječenje.
Learning outcomes
Razumjeti epidemiološke značajke spolnih bolesti
|
Opisati simptome i znakove te razlikovati akutne od kroničnih manifestacija:
Trichomonas vaginalis. |
| Objasniti biološke mehanizme infekcije i razmnožavanja uzročnika SPB. |
| Razlikovati mehanizme prijenosa između bakterijskih, virusnih, parazitskih i gljivičnih uzročnika. |
| Objasniti koje su osnovne laboratorijske i mikrobiološke metode dijagnostike: brisevi, mikroskopija, PCR, serologija. |
|
Navesti glavne principe liječenja najčešćih SPB:
Antiviralna terapija (herpes, HIV). |
| Objasniti važnost obavještavanja i liječenja seksualnih partnera. |
| Promicati prevenciju: korištenje kondoma, edukacija o spolnom zdravlju, cijepljenje (HPV, hepatitis B). |
| Objasniti utjecaj SPB na fertilitet, trudnoću i zdravlje novorođenčadi. |
| Razmotriti stigme i socijalne prepreke u sprječavanju i liječenju SPB. |
| Prepoznati ulogu multidisciplinarnog tima u prevenciji i liječenju SPB. |
Learning outcomes
| Objasniti multifaktorijalnu etiologiju atopijskog dermatitisa, uključujući genetske, imunološke i okolišne čimbenike. |
| Razumjeti ključne patofiziološke mehanizme poput disfunkcije kožne barijere, imunološke disregulacije i uloge filagrinskog gena (FLG). |
| Pprepoznati tipične kliničke manifestacije atopijskog dermatitisa, uključujući kronični svrbež, eritem, lihenifikaciju i lokalizaciju promjena prema dobi pacijenta. |
| Razlikovati faze atopijskog dermatitisa (akutna, subakutna i kronična). |
| Primijeniti dijagnostičke kriterije za atopijski dermatitis, poput Hanifin-Rajkinih kriterija. |
| Razumjeti ulogu laboratorijskih testova (npr. IgE protutijela, testovi alergija) i njihovu ograničenu specifičnost. |
Poznavati osnovne terapijske pristupe, uključujući:
Studenti će moći savjetovati pacijente o nefarmakološkim intervencijama, poput izbjegavanja okidača, pravilne njege kože i primjene emolijensa. |
| Prepoznati i spriječiti komplikacije poput sekundarnih infekcija (bakterijskih, virusnih, gljivičnih) i psiholoških posljedica atopijskog dermatitisa. |
| Prepoznati ulogu multidisciplinarnog tima (dermatolog, alergolog, psiholog) u liječenju atopijskog dermatitisa. |
| Razviti vještine za vođenje razgovora s pacijentima i njihovim obiteljima, uključujući edukaciju o bolesti, terapijskim opcijama i očekivanjima liječenja. |
Learning outcomes
Definirati bolest psorijazu te objasniti povezamost s drugim manifestacijama u organizmu
- opisati klinička obilježja psorijaze na koži i diferencijalnu dijagnozu prema drugim eritemskim bolestima poput ekcema, seboroičnog dermatitis i lichen planusa
- poznavati fenomen svijeće kao glavni klinički dijagnostčki znak psorijaze
- nabrojati tipova psorijaze poput plak, kapljičaste, u pregibima, pustulozne i eritrodermijska
- opisati specifična obilježja psorijaze na noktima poput foveola i oniholize
- Topička terapija: kortikosteroidi, analozi vitamina D (kalcipotrien), katran, tazaroten (topički retinoid).
Objasniti imunološke mehanizme koji dovode do razvoja psorijaze
- ulogu keratinocita i T limfocita te citokina (IL-17, IL-23, TNF-alfa).
- Razlikovati različite oblike psorijaze prema uzrocima, uključujući genetske čimbenike (npr. HLA-Cw6) i okolišne čimbenike (infekcije, stres, traumu kože, lijekove, pušenje, alkohol).
Poznavati dijagnostičke kriterije za postavljanje dijagnoze psorijaze ovisno o kliničkim i patohistološkim obilježjima.
Opisati terapijske opcije za liječenje psorijaze
- Fototerapija: UVB terapija, PUVA terapija.
- Sistemska terapija: metotreksat, ciklosporin, acitretin
- Biološki lijekovi (inhibitori TNF-alfa, IL-17, IL-23) i male molekule (apremilast)
- Hitno liječenje kod eritrodermijske psorijaze
- Poznavati dodatne terapijske mogućnosti poput promjena u životnom stilu, smanjenja stresa, prestanka pušenja i smanjene konzumacije alkohola
Razumjeti psihosocijalni utjecaj psorijaze na bolesnikovu kvalitetu života uključujući razvoj depresivnih i anksioznih simptoma.
Definirati psorijatični artritis kao manifestaciju psorijaze na zglobove
- Nabrojati pitanja koja postavljanju sumnju na postojanje psorijatičnog artritisa
Learning outcomes
Definirati bolest hidradenitis suppurativa s tipičnim kliničkim manifestacijama na koži: bolnih čvorovima, apscesima, fistulama i ožiljcima.
Razumjeti etiologiju i patofiziologiju hidradeitis supurativa
- Objasniti folikularnu okluziju, upalu apokrinih žlijezda i genetske čimbenike.
- Definirati najbitnije citokine INFgama, IL1, IL17
Razlikovati gnojni hidradenitis od drugih sličnih stanja, kao što su furunkuloza, pilonidalna cista, limfadenitis i dr.
Poznavati dijagnostičke postupke koji se primjenjuju za kod bolesnika s hidradenitis supurativa.
Objasniti terapijski pristup kod liječenja bolesnika s hidradenitis supurativa uključujući:
- Lokalnu terapiju, sistemsku antibiotsku terapiju, retinode, kirurške intervencije i promjene načina života.
- Biološka terapija
Znati savjetovati pacijente o prevenciji i njezi kože pregiba, higijeni, odabiru odjeće, kontroli tjelesne težine i drugim mjerama koje mogu smanjiti učestalost i težinu epizoda bolesti.
Razumjeti kako kronična priroda i simptomi gnojnog hidradenitisa mogu utjecati na kvalitetu života pacijenata.
Learning outcomes
- Razviti sposobnost prepoznavanja kliničkih simptoma i znakova najčešćih bolesti kože kod djece, uključujući:
- Atopijski dermatitis
- Infekcije kože (impetigo, tinea, virusni osipi poput Varicella Zooster infekcije, Erythema infectiosum, Exanthema subitum, virusne obične bradavice i moluske)
- Akne: novorođenače, dječje, pretpubertetske, pubertetske
- Lokalnu terapiju (kortikosteroidi, imunomodulatori, emolijensi)
Objasniti terapiju najčešćih bolesti kože u djece:
- Sistemsku terapiju (antibiotici, antimikotici, antihistaminici)
- Terapija fototerapijom kod određenih stanja (psorijaza, atopijski dermatitis)
- Upoznati se s dugoročnim upravljanjem kroničnih stanja poput atopijskog dermatitisa i psorijaze) u djece za poboljšanje kvalitete života cijele obitelji.
- Razviti vještine komunikacije s roditeljima djeteta, objašnjavajući im prirodu bolesti, terapijske opcije i preporučene promjene u životnim navikama.
Learning outcomes
Razumjeti mehanizam autoimunih reakcija u pemfigusu i pemfigoidu, uključujući stvaranje autoantitijela protiv desmosoma (pemfigus) i hemidesmosoma (pemfigoid) te nastanak buloznih lezija na koži i sluznicama.
Prepoznati karakteristične kliničke simptome pemfigusa vulgarisa (bolni mjehurići na koži i sluznicama, pozitivan Nikolski znak) i pemfigoida (čvrsti, nebolni plikovi, urtike, eritem)
Razumjeti dijagnostičke metode uključujući histopatološki pregled, direktnu i indirektnu imunofluorescenciju te serološke testove za detekciju autoantitijela, kako bi se razlikovali pemfigus i pemfigoid od drugih sličnih bolesti.
Poznavati terapijske opcije: kortikosteroidi, imunosupresivi, biološki lijekovi; te važnost redovitog praćenja zbog nuspojava lijekova, infekcija i dugoročnih komplikacija.
Razlikovati pemfigus i pemfigoid od drugih buloznih dermatoza i razumjeti komplikacije bolesti, uključujući sekundarne infekcije i ožiljke, te pružiti psihološku podršku pacijentima zbog utjecaja bolesti na kvalitetu života.
| Academic year | |
|---|---|
| 2024/2025 | [Download] |