-analizirati znanstveni članak, objasnit sve njegove dijelova;
-analizirati potpunosti i strukture znanstvenih članaka prema preporukama ICMJE (engl. International
Committee of Medical Journal Editors), uključujući upute za pisanje članaka, poput CONSORT, PRISMA,
STARD, STROBE, MOOSE smjernica;
-prepoznati i objasnit slabosti studija;
-prepoznati, klasificirati i objasniti odabir populacije, vrstu uzorka, kriterije uključenja i isključenja,
postupak formiranja skupina – sve u odnosu na testiranje hipoteze istraživanja;
-evaluirati cijeli znanstveni članak prema obrascu CAT (engl. critical appraisal tool) shemi za kritičko
vrednovanje članka;
-prepoznati, objasniti i primijeniti sve uporabljene statističke mjere ishoda
-ocijeniti vrijednost članka u odnosu na postojeću literaturu i njegov doprinos razjašnjenju pitanja na koje
se odnosi;
-prepoznati i kategorizirati vrijednost članka u odnosu na gradivo koje prorađuje na odgovarajućim
kliničkim predmetima na istoj studijskoj godini;
-procijeniti znanstvene članke iz područja procjene kvalitete zdravstvene skrbi i primijeniti ih na probleme
zapažene tijekom kliničke nastave na istoj studijskog godini.
- objasniti postupak meta analize
- razumjeti kritike prema medicini utemeljenoj na dokazima
- definirati osnovne koncepte kvalitete zdravstvene skrbi, uključujući rad u multidisciplinarnim timovima
i skrb usmjerenu na bolesnika (engl. patient-centered care) ;
- primijeniti koncepte kvalitete zdravstvene skrbi u rješavanju konkretnih problema organizacije
zdravstvene skrbi;
- opisati principe odgovornog istraživanja;
- definirati otpad u istraživanjima;
- opisati primjere loših i neetičnih istraživanja;
- upoznati se s Helsinškom deklaracijom, Nirnberškim kodeksom, Physician Payments Sunshine Actom.

Marušić M. i sur. (2019.) Uvod u znanstveni rad u medicini, 6. izdanje. Zagreb:
Medicinska naklada.

Gamulin S. (2017.). Klinička istraživanja – klinička epidemiologija. Zagreb: Medicinska
naklada.

Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.

Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.

Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %