Nakon položenog ispita iz kolegija Neurologija student će imati odgovarajuća znanja i vještine koje će mu
omogućavati da uz nadzor i u svojstvu liječnika započne s radom u okviru djelatnosti koje obuhvaćaju
bolesnike s neurološkom problematikom u primarnim, sekundarnim i tercijarnim zdravstvenim
ustanovama. Student će steći temeljna i napredna znanja iz neurologije.
Student će moći:
• nabrojati strukturne dijelove središnjeg, perifernog i autonomnog živčanog sustava čovjeka i
objasniti njihovu funkciju
• uzeti anamnezu u bolesnika s neurološkom simptomatologijom s jasno usmjerenim specifičnim
pitanjima za svaku pojedinu grupu neuroloških poremećaja
• učiniti neurološki pregled bolesnika, prepoznati znakove neuroloških poremećaja, povezati ih s
mogućim mjestom oštećenja živčanog sustava i na temelju toga donijeti plan dijagnostičkog i
terapijskog postupka
• nabrojati i opisati vrste dijagnostičkih metoda u neurologiji, postaviti indikaciju za provođenje
određene pretrage i znati interpretirati patološki nalaz
• nabrojati vrste, kliničku sliku, dijagnostiku i terapiju cerebrovaskularnih bolesti, algoritam hitne
dijagnostike i terapije u akutnom moždanom udaru
• objasniti osnove neuroanatomije i fiziologije svijesti i spavanja, razlikovati vrste poremećaja stanja
svijesti, opisati vrste epilepsija, kliničku sliku, dijagnostički postupak i principe liječenja epilepsija;
navesti algoritam za pristup bolesniku s poremećajem stanja svijesti i algoritam za liječenje
epileptičkog statusa
• navesti i opisati poremećaja autonomnog živčanog sustava, dijagnostički i terapijski algoritam u
bolesnika sa sinkopom
• navesti vrste demijelinizacijskih bolesti, kliničku sliku, dijagnostičke postupke i terapiju
• opisati vrste neurodegenerativnih bolesti, uzimanje anamneze i heteroanamneze, navesti i
interpretirati indicirane dijagnostičke postupke i mogućnosti liječenja
• nabrojati i klasificirati poremećaje pokreta, opisati indicirane dijagnostičke i terapijske postupke
• opisati kliničku sliku, dijagnostičke i terapijske postupke u bolesnika s glavoboljom, prepoznati
potencijalno životno ugrožavajuće glavobolje, objasniti mogućnosti akutnog i preventivnog
liječenja glavobolja i neuropatske boli
• uzeti anamnezu u bolesnika s vrtoglavicom te prepoznati znakove vrtoglavice uzrokovane
središnjeg živčanog sustava
• nabrojati grupe neuromišićnih bolesti, njihovu kliničku sliku, opisati indicirane dijagnostičke i
terapijske postupke
• opisati kliničku sliku, dijagnostičke i terapijske postupke u bolesnika sa spinalnim bolestima,
tumorima i upalnim bolestima živčanog sustava
• objasniti temeljne mehanizme ozljeda glave i kralježnice, uključujući primarne i sekundarne ozljede
mozga
• razumjeti i moći opisati pristupe intenzivnom liječenju bolesnika s teškim neurološkim ozljedama,
uključujući monitoring intrakranijalnog tlaka i upravljanje cerebralnom perfuzijom
• biti sposoban identificirati hitna stanja u neurotraumatologiji koja zahtijevaju brzu dijagnozu i
intervenciju kako bi se minimizirale dugoročne posljedice
• objasniti kako poremećaji likvorskog optjecaja utječu na funkciju mozga i spinalnog kanala,
uključujući hidrocefalus i spinalnu stenozu
• analizirati različite kirurške pristupe liječenju poremećaja likvorskog optjecaja, uključujući
endoskopsku ventrikulostomiju trećeg ventrikula i ugradnju ventrikuloperitonealnih šantova
• kritički evaluirati studije slučaja kako bi razumjeli odlučivanje u odabiru najprikladnijeg kirurškog
tretmana za specifične poremećaje likvorskog optjecaja
• primijeniti teoretsko znanje stečeno tijekom predavanja i seminara u praktičnom okruženju
operacijske sale, demonstrirajući osnovne kirurške tehnike i protokole sigurnosti; razviti vještine
timskog rada i komunikacije neophodne u dinamičkom okruženju operacijske sale, učeći kako
efikasno surađivati s kirurškim timom
• stjecati znanje o postoperativnom upravljanju pacijentima, uključujući praćenje vitalnih funkcija,
upravljanje boli i prevenciju komplikacija
• razumjeti osnovne principe neuroonkologije, uključujući tipove tumora mozga, njihovu
klasifikaciju, epidemiologiju, patofiziologiju, simptome, dijagnozu i opće pristupe liječenju
• objasniti prinicipe i tehnike radioneurokirurgije, uključujući stereotaktičku radiosurgeriju i
frakcioniranu stereotaktičku radioterapiju, kao i o njihovoj primjeni u liječenju tumora mozga
• kritički evaluirati različite modalitete liječenja neuroonkoloških bolesnika te razumjeti kako
odabrati najprikladniji tretman temeljen na specifičnim karakteristikama tumora i pacijenta
• razumjeti osnove stereotaktičke i funkcijske neurokirurgije, uključujući upotrebu preciznih
kirurških tehnika za liječenje poremećaja pokreta, boli, psihijatrijskih stanja i epilepsije
• opisati najnovije tehnike i pristupe u kirurgiji epilepsije, uključujući selektivnu resekciju,
hemisferotomiju i implantaciju uređaja za neuromodulaciju, te će razumjeti kriterije za selekciju
bolesnika i očekivane ishode
• razumjeti anatomiju i fiziologiju cerebrovaskularnog sustava, kao i patofiziologiju bolesti koje
pogađaju cerebrovaskularni sustav, uključujući aneurizme, arteriovenske malformacije, moždani
udar i karotidnu stenozu.
• objasniti dijagnostičke metode za cerebrovaskularne bolesti, uključujući digitalnu suptrakcijsku
angiografiju, CT angiografiju i MR angiografiju, te će naučiti kako interpretirati rezultate u
kontekstu kliničkog odlučivanja
• detaljno razumjeti različite kirurške i endovaskularne tehnike koje se koriste u liječenju
cerebrovaskularnih bolesti, uključujući kliping aneurizme, embolizaciju, trombektomiju i
angioplastiku s stentiranjem, te će se upoznati s indikacijama, rizicima i očekivanim ishodima za
svaku tehniku
• detaljno opisati anatomiju kralježnice, uključujući vertebralne segmente, međuvertebralne diskove,
ligamente, spinalnu moždinu i korijene spinalnih živaca te će razumjeti biomehaničke aspekte koji
utječu na funkciju i stabilnost kralježnice
• objasniti široki spektar bolesti kralježnice, uključujući degenerativne bolesti diska, herniju diska,
spinalnu stenozu, spondilolisteze, tumore kralježnice, spinalne traume i infekcije
• interpretirati različite dijagnostičke alate i tehnike, kao što su magnetska rezonancija,
kompjuterizirana tomografija, rendgensko snimanje i elektrofiziološko testiranje, za točno
dijagnosticiranje stanja kralježnice
• razumjeti kada primijeniti nekirurške metode liječenja, kao što su fizikalna terapija, lijekovi protiv
bolova i epiduralne injekcije, u odnosu na kirurške pristupe, uključujući diskektomiju,
laminotomiju, fuziju kralježnice i minimalno invazivne tehnike
• opisati osnovne operacijske vještine potrebne za spinalnu kirurgiju, uključujući pristup kralježnici,
dekompresiju živčanih elemenata, tehniku stabilizacije i fuzije te upravljanje intraoperativnim i
postoperativnim komplikacijama.
• razumjeti važnost multidisciplinarnog pristupa u liječenju bolesti kralježnice, uključujući suradnju
s fizijatrima, radiolozima, neurolozima i fizioterapeutima, kako bi se osigurala sveobuhvatna skrb
i optimizirali ishodi za pacijente
• razumjeti ključne razlike u neurokirurškom liječenju djece u usporedbi s odraslima, uključujući
anatomsku i fiziološku specifičnost, učestalost određenih stanja i pristup liječenju
• objasniti stanja koja se liječe u pedijatrijskoj neurokirurgiji, uključujući kraniosinostoze, spinalne
disrafizme, intrakranijalne tumore, hidrocefalus i cerebrovaskularne poremećaje specifične za djecu
i razumjeti važnost multidisciplinarnog pristupa koji uključuje suradnju s pedijatrima,
neurologima, radiolozima i drugim specijalistima, kako bi se osigurala sveobuhvatna skrb i
optimizirali ishodi za mlade pacijente

Peitl V, Gabrić ID, Karlović D. Propedeutika kliničke medicine. Zagreb. Naklada Slap;
2023.
Brinar V i sur. Neurologija za medicinare. Zagreb. Medicinska naklada; 2019.
Sutlić i sur. Kirurgija, poglavlje VII Neurokirurgija, Darko Chudy i suradnici (str. 869. – 940.)

Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.

Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.

Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %