Course
Cilj kolegija je upoznavanje studenata medicine s biološkim osnovama nastanka malignih bolesti,
glavnim čimbenicima rizika za pojavu istih, njihovim liječenjem kao i nuspojavama liječenja. Detaljno će se
upoznati sa etiopatogenezom raka, suvremenim dijagnostičkim metodama. Prezentirat će se osnove kako
obraditi onkološkog bolesnika unutar javnog zdravstvenog sustava te prezentirati sve terapijske opcije u
multidisciplinarnom okruženju. U kolegiju studentu će se objasniti fizikalne i biološke osnove
radioterapije, kao i vrste, indikacije i nuspojave kemoterapije, hormonske terapije te novih metoda
sustavnog liječenja ciljanom terapijom i imunoterapijom.
Sadržaj kolegija: detaljno upoznavanje sa biološkom osnovom novotvorina, tumorskom genetikom. Za
svako sijelo tumora analizirat će se kirurške, radioterapijske, kemoterapije i druge metode liječenja kao i
razlozi kojem specifičnom obliku liječenja dati prednost. Razgovarat će se o 5 stupova suvremene
onkologije: kemoterapija, radioterapija, hormonska terapija/biološka terapija, ciljana terapija te
imunoterapija. Odredit će se terapijski indeks i terapijski omjer za svako pojedino liječenje te definirati
indikacije i kontraindikacije. Detaljno će se razložiti razlika između radikalnog i palijativnog liječenja te
upoznati sa preventivnim programima u RH s ciljem ranog otkrivanja raka. Dodatno će se studente
upoznati sa osobitostima medicine zasnovane na dokazima i kliničkim istraživanjima u onkologiji. Kako
pristupiti bolnom sindromu u bolesnika sa razvijenom malignom bolesti. Kako prepoznati progresiju
bolesti od nuspojava liječenja. Upoznati ga sa osnovama simptomatske terapije. Koji su glavni znakovi i
simptomi pojedinih sijela raka. Redom prezentirati osnove dijagnostike i liječenja za: rak pluća, rak dojke,
rak prostate, rak debelog crijeva, rak grlića maternice, rak endometrija, rak ždrijela i grkljana, rak želuca,
tumore mozga, sarkome, rak gušterače, rak bubrega, melanom te ostale maligne kožne tumore.
Razlikovati mogućnosti kirurgije i radioterapije. Osnovni preventivni koncepti u onkologiji.
Na kraju ovog kolegija studenti će moći:
- razlikovati radikalno i palijativno onkološko liječenje
- odrediti ECOG izvedbeni status za svakog bolesnika
- nabrojati i opisati hitna stanja u onkologiji
- prepoznati osnove tumorske CT anatomije
- razikovati 2D, 3D, 4D radioterapiju kao i moderne radioterapijske tehnike kao IMRT, VMAT, SBRT
- prezentirati dijagnostičke metode za vodeća sijela tumora
- prezentirati osnovne kemoterapeutike i kemoterapijske protokole
- kritički analizirati vrijednost fizikalnog pregleda te dijagnostičkih metoda u palijativnog bolesnika
- osnove komunikacijske vještine i kako saopćiti loše vijesti
- analizirati i definirati korist i nuspojave kemoterapije u onkoloških bolesnika i odabrati najpovoljnije
liječenje za pojedinog bolesnika
- analizirati rezultate dijagnostičkih pretraga i te rezultate sintetizirati u kontekstu anamneze i fizikalnog
pregleda u radnu dijagnozu
- prezentirati osnovne prognostičke i prediktivne biološke markere u preciznoj onkologiji
-imenovati osnovne histološke tehnike u dijagnostičkoj tumorskoj patologiji
- objasniti kako djeluje suvremena imunoterapija
- prepoznati osnovne rane i kasne nuspojave radioterapije
- razlikovati CT i MR kao dijagnostičke metode u bolesnika sa rakom
- objasniti ulogu sveobuhvatnog genetskog profiliranja u bolesnika sa metastatskim rakom
- imenovati i razlikovati vodeće i prolazne mutacije
- kada dati prednost kirurškom liječenju a kada radioterapijskom liječenju u lokaliziranim sijelima
malignoma
Vrdoljak E. Klinička onkologija, 3. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada; 2018.
Hanna L, Crosby T, Macbeth F. Praktična klinička onkologija. Beketić Orešković L,
urednica hrvatskoga izdanja. Zagreb: Medicinska naklada; 2021.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.6 | 20 |
Ukupno tijekom nastave | 0.6 | 20 |
Praktični dio završnog ispita | 0.9 | 30 |
Pismeni dio završnog ispita | 1.5 | 50 |
UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 3 | 100% |
Learning outcomes
Objasniti osnovne pojmove i metode epidemiologije.
Analizirati podatke o incidenciji i prevalenciji raka.
Identificirati glavne faktore rizika za zloćudne bolesti.
Evaluirati javnozdravstvene mjere u smanjenju raka.
Opisati mehanizme razvoja zloćudnih tumora.
Objasniti ulogu genetskih i epigenetskih promjena.
Identificirati ključne molekularne putove signalizacije.
Povezati patofiziologiju s kliničkim manifestacijama.
Objasniti indikacije za kirurško liječenje raka.
Provesti procjenu stadija bolesti.
Opisati osnovne kirurške tehnike.
Identificirati i upravljati postoperativnim komplikacijama.
Objasniti osnovne principe i vrste radioterapije.
Opisati proces planiranja radioterapijskog tretmana.
Identificirati nuspojave radioterapije.
Analizirati integraciju radioterapije s drugim terapijama.
Learning outcomes
Prepoznati rizične faktore i kliničke simptome
zloćudnih tumora mekih tkiva (sarkomi) i kostiju
(osteosarkom, Ewingov sarkom).
Razumjeti dijagnostičke metode (MRI, CT,
biopsija) i klasifikaciju prema stadiju bolesti.
Upoznati terapijske pristupe, uključujući kirurško,
kemoterapijsko i radioterapijsko liječenje.
Prepoznati rizične faktore i etiologiju zloćudnih
tumora pluća i pleure.
Razlikovati kliničke manifestacije raka pluća i
mezotelioma pleure.
Razumjeti dijagnostičke metode (RTG, CT,
biopsija) i klasifikaciju tumora prema stadiju.
Upoznati suvremene terapijske opcije (kirurške,
radioterapijske, kemoterapijske, imunoterapijske).
Procijeniti prognozu i skrb pacijenata tijekom i
nakon liječenja.
Razumjeti etiologiju, rizične faktore i patogenezu
zloćudnih tumora dojke.
Prepoznati kliničke simptome i dijagnostičke
metode za ranu detekciju ovih tumora.
Upoznati terapijske strategije (kirurgija,
kemoterapija, radioterapija, ciljane terapije) i
njihov učinak na ishod liječenja.
Procijeniti važnost multidisciplinarnog pristupa u
skrbi pacijenata.
Learning outcomes
Objasniti osnovne principe i vrste radioterapije.
Opisati proces planiranja radioterapijskog
tretmana.
Identificirati nuspojave radioterapije.
Analizirati integraciju radioterapije s drugim
terapijama.
Navesti i opisati osnovne vrste radioterapijskih uređaja i njihove kliničke indikacije.
Objasniti principe i metode brahiterapije te razlikovati tipove izvora zračenja koji se u njoj koriste.
Razumjeti proces planiranja radioterapije, uključujući važnost preciznog određivanja ciljnog volumena i zaštite okolnih tkiva.
Razlikovati fizikalne karakteristike fotonskog i čestičnog zračenja te njihovu primjenu u liječenju malignih tumora.
Definirati i primijeniti osnovne dozimetrijske veličine u procjeni i planiranju terapije.
Kritički procijeniti prednosti i ograničenja pojedinih tehnika zračenja u onkološkoj praksi.
Learning outcomes
Prepoznati rizične faktore, etiologiju i patogenezu
zloćudnih tumora kože (melanom, karcinomi
kože).
Razlikovati kliničke manifestacije različitih tipova
tumora kože.
Razumjeti dijagnostičke metode, uključujući
dermatoskopiju, biopsiju i histološku analizu.
Poznavati terapijske opcije (kirurgija,
imunoterapija, radioterapija) i njihov utjecaj na
prognozu.
Procijeniti važnost praćenja pacijenata i prevencije
tumora kože.
Razumjeti etiologiju, rizične faktore i patogenezu
tumora debelog crijeva.
Prepoznati kliničke simptome i dijagnostičke
metode za ranu detekciju ovih tumora.
Upoznati terapijske strategije (kirurgija,
kemoterapija, radioterapija, ciljane terapije) i
njihov učinak na ishod liječenja.
Procijeniti važnost multidisciplinarnog pristupa u
skrbi pacijenata.
Learning outcomes
Objasniti osnovne principe i vrste radioterapije.
Opisati proces planiranja radioterapijskog
tretmana.
Identificirati nuspojave radioterapije.
Analizirati integraciju radioterapije s drugim
terapijama. Razumjeti principe frakcioniranja u palijativnoj
radioterapiji za ublažavanje simptoma.
Learning outcomes
Objasniti razliku između prognostičkih i prediktivnih biomarkera u onkologiji.
Navesti najčešće korištene biomarkere u onkološkoj praksi i opisati njihovu kliničku važnost.
Analizirati kako biomarkeri utječu na odabir terapijskog pristupa i personalizaciju liječenja.
Kritički procijeniti ograničenja i izazove primjene biomarkera u rutinskoj kliničkoj praksi.
Primijeniti znanje o biomarkerima na kliničke primjere radi donošenja odluka o liječenju.
Objasniti faze kliničkih ispitivanja onkoloških lijekova i njihovu metodologiju.
Razlikovati osnovne tipove kliničkih istraživanja (npr. randomizirana kontrolirana, kohortna, translacijska).
Opisati regulatorni proces i etičke aspekte od razvoja molekule do odobrenja novog onkološkog lijeka.
Prepoznati ulogu znanstvenih istraživanja (temeljnih i kliničkih) u unapređenju onkologije.
Kritički analizirati objavljene rezultate kliničkih ispitivanja i procijeniti njihovu primjenjivost u praksi.
Learning outcomes
Objasniti ciljeve ciljanih terapija: Razumjeti kako
ciljana terapija djeluje na specifične molekularne
mete.
Identificirati vrste ciljanih terapija: Prepoznati
različite pristupe unutar ciljanih terapija.
Razumjeti imunoterapiju: Objasniti mehanizme
djelovanja imunoterapije u borbi protiv raka.
Procijeniti uspješnost i nuspojave: Analizirati
učinkovitost i nuspojave ciljanih terapija i
imunoterapije.
Objasniti principe i tehnologije sveobuhvatnog genetskog profiliranja (npr. NGS, sekvenciranje cijelog genoma).
Navesti glavne indikacije za genetsko profiliranje u onkologiji.
Interpretirati osnovne rezultate genetskog testiranja u kontekstu kliničkog odlučivanja.
Prepoznati ulogu genetskog profiliranja u personaliziranoj onkologiji i odabiru ciljane terapije.
Kritički procijeniti ograničenja, etičke aspekte i izazove implementacije genetskog profiliranja u rutinskoj praksi.
Primijeniti stečeno znanje na primjeru kliničkog slučaja te predložiti terapijsku strategiju utemeljenu na rezultatima genetskog profila tumora.
Learning outcomes
Navesti i opisati osnovne vrste radioterapijskih uređaja i njihove kliničke indikacije.
Objasniti principe i metode brahiterapije te razlikovati tipove izvora zračenja koji se u njoj koriste.
Razumjeti proces planiranja radioterapije, uključujući važnost preciznog određivanja ciljnog volumena i zaštite okolnih tkiva.
Razlikovati fizikalne karakteristike fotonskog i čestičnog zračenja te njihovu primjenu u liječenju malignih tumora.
Definirati i primijeniti osnovne dozimetrijske veličine u procjeni i planiranju terapije.
Kritički procijeniti prednosti i ograničenja pojedinih tehnika zračenja u onkološkoj praksi.
Upoznati terapijske opcije (radioterapija, kemoterapija) tumora središnjeg živčanog sustava (primarni i metastatski).
Objasniti osnovne principe radioterapije tumora glave i vrata.
Navesti indikacije i racionalnu osnovu za primjenu konkomitantne kemoterapije uz radioterapiju.
Prepoznati i opisati najčešće akutne i kronične nuspojave radioterapije glave i vrata.
Razumjeti važnost multidisciplinarnog pristupa u liječenju bolesnika s tumorima glave i vrata.
Primijeniti stečeno znanje na primjerima kliničkih slučajeva u svrhu donošenja terapijske odluke.
Navesti epidemiološke značajke i glavne čimbenike rizika za nastanak tumora bubrega i mokraćnog mjehura.
Opisati osnovne kliničke manifestacije, dijagnostičke postupke i klasifikaciju ovih tumora.
Objasniti standardne terapijske modalitete (kirurgija, sistemska terapija, radioterapija) za tumore bubrega i mokraćnog mjehura.
Razlikovati prognostičke i prediktivne čimbenike važne za izbor terapije.
Kritički procijeniti mjesto novih terapijskih pristupa (imunoterapija, ciljana terapija) u liječenju urotelnih i bubrežnih karcinoma.Navesti epidemiološke značajke i glavne čimbenike rizika za nastanak tumora bubrega i mokraćnog mjehura.
Learning outcomes
Objasniti osnove stereotaksijske radioterapije:
Razumjeti principe i metode primjene.
Identificirati indikacije: Prepoznati situacije u
kojima je stereotaksijska radioterapija prikladna.
Opisati tehnike: Razlikovati različite tehnike
stereotaksijske radioterapije.
Upoznati fizikalne osobitosti: Razumjeti fizičke
principe koji podupiru ovu vrstu terapije.
Objasniti funkcionalnost Cyber Knife uređaja:
Razumjeti kako uređaj radi i njegove komponente.
Identificirati indikacije: Prepoznati specifične
kliničke situacije za primjenu Cyber Knife-a.
Opisati tehnike liječenja: Razlikovati metode
primjene Cyber Knife tehnologije.
Upoznati fizikalne osobitosti: Razumjeti fizikalne
karakteristike i prednosti korištenja Cyber Knife-a.
Learning outcomes
Prepoznati i procijeniti najčešće akutne i kasne
nuspojave radioterapije.
Razumjeti principe simptomatskog liječenja
nuspojava (kožnih, gastrointestinalnih,
respiratornih itd.).
Primijeniti odgovarajuće mjere za smanjenje
nuspojava i poboljšanje kvalitete života pacijenata.
Razumjeti principe planiranja radioterapije za
najčešća sijela tumora.
Naučiti osnovne tehnike konturiranja tumora i
organa u riziku na CT presjecima.
Razumjeti koncept dozno-volumnih histograma
(DVH) i model NTCP (Normal Tissue
Complication Probability) za procjenu rizika
komplikacija.
Prepoznati indikacije za primjenu radioterapije u
liječenju raka anusa.
Razumjeti kliničke rezultate i ishod liječenja s
radioterapijom.
Primijeniti znanje na prikazu i analizi slučaja
bolesnika s rakom anusa
Razumjeti principe frakcioniranja u palijativnoj
radioterapiji za ublažavanje simptoma.
Prepoznati indikacije za palijativno zračenje kod
različitih maligniteta.
Primijeniti znanje na prikazu i analizi slučaja
bolesnika s palijativnim tretmanom.
Learning outcomes
Razumjeti principe hormonske i kemoterapijske
terapije raka prostate.
Prepoznati indikacije za primjenu ovih terapija u
različitim stadijima bolesti.
Evaluirati odgovor pacijenata na terapiju kroz
prikaz slučaja.
Razumjeti dijagnostičke metode za detekciju
tumora testisa (klinički pregled, ultrazvuk,
tumorski markeri).
Prepoznati stadije bolesti i odgovarajuće terapijske
pristupe (kirurgija, kemoterapija, radioterapija).
Primijeniti znanje na stvarnom slučaju pacijenta
Upoznati se s terapijskim opcijama za rak jajnika
(kirurgija, kemoterapija, ciljana terapija).
Razumjeti važnost ranog otkrivanja i liječenja raka
jajnika.
Evaluirati klinički tijek i ishod terapije kroz prikaz
bolesnika.
Razumjeti dijagnostiku i terapiju raka maternice
(histerektomija, radioterapija, kemoterapija).
Prepoznati stadije bolesti i utjecaj na terapijske
opcije.
Primijeniti znanje u analizi stvarnog slučaja
pacijenta s rakom maternice
Learning outcomes
Upoznati osnovne principe kemoterapije, njezine
mehanizme djelovanja i ulogu u onkološkom
liječenju. Razlikovati neoadjuvantnu (prije operacije) i
adjuvantnu (nakon operacije) kemoterapiju te
njihovu primjenu u različitim tumorskim sijelima.
Razumjeti indikacije i ciljeve neoadjuvantne i
adjuvantne terapije, poput smanjenja tumora prije
kirurškog zahvata ili smanjenja rizika od recidiva
nakon zahvata.
Prepoznati najčešće nuspojave povezane s
imunoterapijom (osobito kod PD-1, PD-L1 i CTLA-
4 inhibitora).
Razumjeti imunološku osnovu nuspojava, kao što
su autoimune reakcije (dermatološke,
gastrointestinalne, endokrine).
Naučiti pristupe za upravljanje nuspojavama
imunoterapije, uključujući prepoznavanje,
prevenciju i liječenje tih reakcija kako bi se
osiguralo sigurno i učinkovito liječenje.
Learning outcomes
Prepoznati specifične potrebe i hitne situacije kod
onkoloških bolesnika u hitnoj službi.
Razumjeti važnost interdisciplinarne suradnje s
drugim kliničkim specijalnostima (internisti,
kirurzi, onkolozi) za optimalno zbrinjavanje
bolesnika.
Upoznati se s protokolima za procjenu i liječenje
hitnih stanja kod onkoloških pacijenata
Razumjeti važnost procjene općeg stanja bolesnika
prije kemoterapije.
Upoznati se s različitim skalama i kliničkim
alatima za procjenu funkcionalnog statusa
pacijenata (npr. ECOG, Karnofsky indeks).
Procijeniti kako rezultati ovih skala utječu na
odluke o liječenju.
Razumjeti načela kombiniranja kemoterapije,
biološke terapije i radioterapije u liječenju
onkoloških pacijenata.
Upoznati se s indikacijama, protokolima i ciljevima
integrirane terapije.
Primijeniti znanje na analizu slučaja bolesnika i
ocjenu ishoda liječenja.
Razumjeti različite vrste sustavne terapije
(kemoterapija, imunoterapija, ciljana terapija) i
njihove indikacije.
Upoznati se s organizacijom i radom onkološke
ambulante i dnevne bolnice.
Evaluirati ulogu timskog pristupa u pružanju
onkološke skrbi.
Prepoznati indikacije za primjenu ciljane terapije u
različitim vrstama raka.
Razumjeti doziranje i praćenje nuspojava ciljane
terapije.
Primijeniti znanje kroz analizu stvarnog slučaja
bolesnika i procjenu ishoda liječenja.
Razlikovati između adjuvantne i neoadjuvantne
radioterapije i njihovih ciljeva u liječenju.
Razumjeti indikacije za primjenu ovih terapija u
različitim tumorskim sijelima.
Evaluirati rezultate liječenja i dugoročnu prognozu
pacijenata.
Razumjeti princip čuvanja organa kao strategiju
liječenja u onkologiji.
Upoznati se s primjerima tumora gdje se
primjenjuju metode čuvanja organa i njihovi
rezultati.
Procijeniti prednosti i nedostatke pristupa čuvanju
organa u kliničkoj praksi.
Razumjeti doze i primjene radioterapije i
kemoterapije u liječenju raka jednjaka i želuca.
Prepoznati nuspojave povezanih s ovim terapijama
i metode za njihovo upravljanje.
Primijeniti znanje kroz analizu slučaja bolesnika i
procjenu ishoda liječenja.
Academic year | |
---|---|
2025/2026 | [Download] |