- definirati važne kliničke sindrome i nabrojati bolesti koje su u diferencijalnoj dijagnozi tih sindroma

- nabrojiti i definirati kliničke znakove i simptome, dijagnostičke postupke, tijek bolesti, terapijsku intervenciju i prognozu glavnih bolesti u psihijatriji

- temeljem anamneze i fizikalnog pregleda sintetizirati podatke i donijeti odluku koji dijagnostički testovi su najprimjereniji

- analizirati i definirati simptome psihijatrijskih bolesnika i sintetizirati ih u jedinstvenu dijagnozu

- analizirati rezultate dijagnostičkih testova i te rezultate sintetizirati u kontekstu anamneze i fizikalnog pregleda u dijagnozu

- primijeniti objedinjujuću teoriju koja s jednom dijagnozom objašnjava sve prisutne kliničke znakove i simptome

- definirati osjetljivost i specifičnost najvažnijih dijagnostičkih testova u psihijatriji te definirati i nabrojati ograničenja glavnih dijagnostičkih testova

Karlović D. Psihijatrija. Naklada slap, Jastrebarsko 2025.

Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.

Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.

Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %