Protumačiti utjecaj povijesnog razvoja psiholgijskog testiranja na današnju primjenu, praksu i tehnike mjerenja. Kritički prosuđivati društvene, pravne i etičke implikacije psihologijskog testiranja. Utvrditi psihometrijske karakteristike psiholoških mjernih instrumenata. Kritički procijeniti kvalitetu psihološkog testa na temelju dostupne testne dokumentacije i smjernica za psihometrijsku evaluaciju. Suprotstaviti prednosti i nedostatke individualnog i grupnog testiranja.

Anastasi, A. i Urbina. S.(1997). Psychological testing. Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall.
Furr, R. M., Bacharach, V. R. (2013). Psychometrics: An Introduction. Los Angeles: Sage Publications, Inc.
Jackson, C. (2003). Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Urbina, S. (2014). Essentials of Psychological Testing. Hoboken: Wiley.

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kolokvij, seminarski rad)

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:
1. Nastavne aktivnosti – 70%:
1. kolokvij – 30%
2. kolokvij – 30%
vježbe – 10%
2. Završni pismeni ispit – 30%
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova