Obrazovanje je temeljna potreba i zadaća svakog društva. Ono predstavlja proces prenošenja vrednota i vještina, zapravo identiteta, koje je pojedina društvena zajednica tijekom svog povijesnog razvoja stekla i izgradila. Kroz europsku povijest obrazovanje je uvijek proizlazilo i bilo je odraz ukupnih povijesnih datosti na određenom prostoru i razdoblju. Moderno obrazovanje nastaje u 19. stoljeću i ima svoja ishodišta u predmoderno doba. Upravo je temeljni cilj kolegija upoznati studente s problematikom obrazovanja, poglavito s institucionalizacijom (tj. nastanak škola, školskih programa, novih sveučilišta i dr.) i reformama tijekom ranog novog vijeka u Europi. Budući da se europsko ranonovovjekovno obrazovanje formira u živom suodnosu srednjovjekovnog nasljeđa i novootkrivenih antičkih uzora (grčkih i rimskih pisaca) tijekom 15. i 16. stoljeća, potrebno je upoznati i njihovo nasljeđe. Stoga će se studenti na kolegiju upoznati i s temeljnim odrednicama obrazovanja u antičkoj Grčkoj, antičkom Rimu i tijekom europskog srednjovjekovlja. Pored uvida u organizaciju obrazovanja kroz kolegij se proučavaju konkretni autori i njihova djela koji su u pojedinim povijesnim razdobljima bili prihvaćeni kao kanoni i postali dio sadržaja koji se proučavao. U tom smislu uvid u problematiku obrazovanja tijekom epoha predstavlja i uvid u „dubinu prošlosti“ pojedine kulture što studentima omogućava razvoj vještina povijesnog mišljenja kroz različite historiografske pristupe.
1. Ovladati temeljnom terminologijom i historiografskim pristupima važnima za proučavanje problematike povijesti obrazovanja 2. Razlikovati obrazovne procese tijekom pojedinih povijesnih razdoblja sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima 3. Kritički analizirati i interpretirati znanstvenu i stručnu literaturu 4. Koristiti se doprinosima drugih znanstvenih disciplina 5. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje 6. Pridržavati se etičkih načela u radu
S. Krasić, Nastanak i razvoj školstva od antike do srednjeg vijeka, Zadar 2012. (odabrana poglavlja); P. Chaunu, Vrijeme reformi. Religijska historija i civilizacijski sistem, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja); Povijest:
Humanizam i renesansa, grupa autora, (odabrana poglavlja), Zagreb 2008.; M. Vanino, Isusovci i hrvatski narod I, Zagreb 1969. (odabrana poglavlja); I. Horbec, Prema modernoj državi. Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stoljeća, Zagreb, 2018. (str. 36-50; 455-468); I. Horbec, M. Matasović, V. Švoger, Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj: zakonodavni okvir, Zagreb 2017. (str. 7-28)
S. Krasić, Liber almi Studii generalis S. Dominici Iadrae: (1684.-1790.) : građa za povijest visokog školstva u Hrvatskoj, 2006.; S. Krasić, Prag i Zadar: dva europska sveučilišna središta u XIV. st., Zadar 2015.; E. R. Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb 1998.; J. Le Goff, Intelektualci u srednjem vijeku, Zagreb 2009.; T. Shek Brnardić, Svijet Baltazara Adama Krčelića: Obrazovanje na razmeđu tridentskog katolicizma i katoličkog prosvjetiteljstva, Zagreb 2009.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave. Izvršene seminarske i nastavne obveze – pripremljeno i održano seminarsko izlaganje; pisani kolokvij 1 i 2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.