Course
Pravna povijest služi boljem razumijevanju konkretnog pravnog poretka i prava općenito. Svaki pravni poredak ima svoju povijesnu genezu, a praktična primjena prava nerijetko podrazumijeva uzimanje u obzir povijesnih konotacija i perspektiva. U tom smislu povijesno tumačenje prava jedan je od najzačajnijih metodoloških pristupa u pravnoj znanosti i praksi. U skladu s tim, ciljevi ovog kolegija su pružiti studentima temeljna znanja o povijesnom razvoju prava od najstarijih vremena do modernog doba; ukazivanje na povijesne dimenzije odnosa prava, države i društva; razvijanje sposobnosti tumačenja povijesnog procesa razvoja prava u komparativnoj perspektivi; razvijanje svijesti studenata o povijesnom podrijetlu i uvjetovanosti suvremenih pravnih instituta. U okviru općeg pristupa kolegiju, dodatna pažnja usmjerena je nastanku i razvoju predmetnih fenomena na tlu hrvatskih zemalja te Republike Hrvatske, gdje se fenomeni promatraju u širem europskom kontekstu.
- Identificirati temeljnim pojmovima iz problematike pravne povijesti proces razvoja materijalnog i procesnog prava u prošlosti, te osnovne kategorije i pojmove pravne povijesti na tlu hrvatskih zemalja i Republike Hrvatske.
- Razlučiti kauzalnost temeljnih procesa razvoja pravne povijesti u odnosu na konkretne pravne grane i institute.
- Prepoznavati znanstvena dostignuća pravne povijesti;
- Prezentirati strukturirano usmeno izlaganje o zadanoj temi, a temeljem kritičke analize i interpretacije znanstvene i stručne literature koristiti povijesnopravnu metodologiju i znanja pri rješavanju konkretnih pravnih pitanja (tumačenju prava).
- Valorizirati oblike i kontekste prijenosa (recepcije) prava.
- Pokazati sposobnost korištenja stručne terminologije.
- Razviti samostalnost i odgovornost u radu.
- Preuzeti temelje društveno odgovornog ponašanja, pridržavajući se etičkih načela u radu.
- Razviti sposobnost korištenja suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije.
- Kurtović Šefko; Opća povijest prava i države 1; Sveučilište u Zagrebu (2005);
- Kurtović Šefko; Opća povijest prava i države 2; Sveučilište u Zagrebu (2002);
- Margetić, Lujo; Beuc, Ivan; Čepulo, Dalibor, Hrvatska pravna povijest u europskom kontekstu: studijsko gradivo / Čepulo, Dalibor (ur.), Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2006).
/
Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u radu izvršavanjem postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje kroz sudjelovanje u raspravama i u obliku pismenih sažetaka seminarskih tema i pisanja seminarskoga rada.
Usmeni ispit
Sukladno članku 49.a Pravilnika o studijima i studiranju:
Ocjena iz obveznih i izbornih kolegija na sveučilišnom integriranom prijediplomskom i diplomskom studiju Pravo sastoji se od nastavnih aktivnosti (kontinuirana provjera znanja, kolokviji, seminari i druge aktivnosti utvrđene izvedbenim planom nastave) koje iznose 50 % ocjene i završnog ispita iz kolegija koji iznosi 50 % ocjene.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
- izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
- vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
- dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
- dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
- nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent | UDIOOCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1,875 | 0 % |
| Seminarsko izlaganje | 0,425 | 10 % |
| Kolokviji 1 – međuispit | 0,85 | 40 % |
| Kolokvij 2 - međuispit | 0,85 | 20 % |
| Ukupno tijekom nastave | 4 | 50 % |
| Završni ispit | 4 | 50 % |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 8 | 100 % |
| Academic year | |
|---|---|
| 2025/2026 | [Download] |