Course
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s građom pravne znanosti, odnosno dobivanje spoznaje o sveobuhvatu pravnih izvora te stvaranja i pripremanja znanstvene infrastrukture koja je potrebna za pisanje pravnih tekstova potrebnih za studij. Naglasak će biti na pripremi studenata za pisanje seminarskih radova i diplomskog rada, te obradi i analizi podataka dobivenih prikupljanjem sudske prakse. U tu svrhu studenti će steći saznanja o pravnim izvorima, bazama podataka te alatima deskriptivne statistike, uključujući mjere centralne tendencije, varijabilnosti, korelacije i vizualnog prikaza podataka, te osnovnim načelima statističke teorije i inferencijalne statistike. Razumijevanje deskriptivne statistike i osnovnih elemenata inferencijalne statistike biti će neophodno za kritičko praćenje i razumijevanje znanstvenih radova i provođenje vlastitih istraživanja Također, cilj je kolegija osposobiti studente za razumijevanje osnovnih statističkih analiza, te njihovu interpretaciju i prikaz.
- Razlikovati vrste pravnih izvora i objasniti njihovu hijerarhiju u domaćem, europskom i međunarodnom pravnom poretku.
- Primijeniti pravila znanstvenog citiranja uz izradu pisanog rada s odgovarajućom znanstvenom aparaturom (bilješke, popis literature, navođenje izvora).
- Samostalno pretraživati knjižnične fondove, tiskane publikacije i institucionalne repozitorije, kao i specijalizirane pravne i znanstvene baze podataka (Heinonline, Scopus, Web of Science, Cambridge Core, Oxford Academic, EUR-Lex, CURIA i druge) za pretraživanje, prikupljanje i organizaciju pravnih izvora i istraživačkih podataka.
- Kritički vrednovati kvalitetu, pouzdanost i relevantnost digitalnih izvora, alata i podataka, uključujući rezultate AI alata, te prepoznati etičke aspekte i rizike njihove uporabe u pravnom istraživanju (halucinacije, pristranosti, pitanja autorstva i akademskog integriteta).
- Primijeniti alate temeljene na umjetnoj inteligenciji (generativni jezični modeli, alati za semantičko pretraživanje, alati za sažimanje i agentsku analizu pravnih tekstova) u procesu pravnog istraživanja, uz razumijevanje njihovih mogućnosti i ograničenja.
Uzelac Alan, Upute za izradu studentskih pisanih radova, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb 2003.
Lamza Posavec, V., Metode društvenih istraživanja (Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2004.)
Petz, B., Kolesarić, V. i Ivanec, D., Petzova statistika: Osnovne statističke metode za nematematičare (Jastrebarsko: Naklada Slap, 2012.)
Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u radu izvršavanjem postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje te kroz sudjelovanje u raspravama.
Pismeni ispit.
Sukladno Pravilniku o studijima i studiranju, stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave, a konačna se ocjena utvrđuje na završnom ispitu iz pojedinog kolegija. U skladu s čl. 49a. Pravilnika, konačna ocjena iz kolegija sastoji se od: – nastavnih aktivnosti (kontinuirana provjera znanja, kolokviji i druge aktivnosti utvrđene izvedbenim planom nastave) koje iznose 50 % ocjene; i – završnog ispita koji će se podijeliti u dva praktična pisana rada koji se izvode tijekom održavanja kolegija, a što iznosi 50 % ocjene.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
- izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
- vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
- dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
- dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
- nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1,25 | 0 % |
| Kolokvij - međuispit | 0,375 | 25% |
| Aktivnost na vježbama i seminaru | 0,375 | 25% |
| Ukupno tijekom nastave | 2 | 50 % |
| Završni ispit | 2 | 50 % |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 % |
| Academic year | |
|---|---|
| 2026/2027 | [Download] |