Course
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s građom pravne znanosti, odnosno dobivanje spoznaje o sveobuhvatu pravnih izvora te stvaranja i pripremanja znanstvene infrastrukture koja je potrebna za pisanje pravnih tekstova potrebnih za studij. Naglasak će biti na pripremi studenata za pisanje seminarskih radova i diplomskog rada, te obradi i analizi podataka dobivenih prikupljanjem sudske prakse. U tu svrhu studenti će steći saznanja o pravnim izvorima, bazama podataka te alatima deskriptivne statistike, uključujući mjere centralne tendencije, varijabilnosti, korelacije i vizualnog prikaza podataka, te osnovnim načelima statističke teorije i inferencijalne statistike. Razumijevanje deskriptivne statistike i osnovnih elemenata inferencijalne statistike biti će neophodno za kritičko praćenje i razumijevanje znanstvenih radova i provođenje vlastitih istraživanja Također, cilj je kolegija osposobiti studente za razumijevanje osnovnih statističkih analiza, te njihovu interpretaciju i prikaz.
Nakon odslušanog kolegija student će moći:
Razlikovati vrste pravnih izvora i objasniti njihovu hijerarhiju u domaćem, europskom i međunarodnom pravnom poretku.
Identificirati relevantnu znanstvenu i stručnu literaturu te primarne pravne izvore za zadanu istraživačku temu.
Primijeniti pravila znanstvenog citiranja i izraditi pisani rad s odgovarajućom znanstvenom aparaturom (bilješke, popis literature, navođenje izvora).
Samostalno pretraživati knjižnične fondove, tiskane publikacije i institucionalne repozitorije.
Učinkovito koristiti suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije te specijalizirane pravne i znanstvene baze podataka (Heinonline, Scopus, Web of Science, Cambridge Core, Oxford Academic, EUR-Lex, CURIA i druge) za pretraživanje, prikupljanje i organizaciju pravnih izvora i istraživačkih podataka.
Kritički vrednovati kvalitetu, pouzdanost i relevantnost digitalnih izvora, alata i podataka u kontekstu pravnog istraživanja, uključujući svijest o ograničenjima i etičkim aspektima njihove uporabe.
Sintetizirati prikupljene podatke i argumente te ih interpretirati radi formuliranja vlastitih obrazloženih zaključaka i znanstvenih spoznaja.
Uzelac Alan, Upute za izradu studentskih pisanih radova, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb 2003.
Lamza Posavec, V., Metode društvenih istraživanja (Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2004.)
Petz, B., Kolesarić, V. i Ivanec, D., Petzova statistika: Osnovne statističke metode za nematematičare (Jastrebarsko: Naklada Slap, 2012.)
Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u radu izvršavanjem postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje kroz sudjelovanje u raspravama i u obliku pismenih sažetaka seminarskih tema i pisanja seminarskoga rada.
Sukladno Pravilniku o studijima i studiranju, stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave, a konačna se ocjena utvrđuje na završnom ispitu iz pojedinog kolegija. U skladu s čl. 47. Pravilnika, konačna ocjena iz kolegija sastoji se od: – nastavnih aktivnosti (kontinuirana provjera znanja, kolokviji, seminari i druge aktivnosti utvrđene izvedbenim planom nastave) koje iznose 70 % ocjene; i – završnog ispita koji će se podijeliti u dva praktična pisana rada koji se izvode tijekom održavanja kolegija, a što iznosi 30 % ocjene.
| Academic year | |
|---|---|
| 2025/2026 | [Download] |