Studenti će stjecati sljedeće opće i specifične sposobnosti i vještine:

1. opisati razvoj pravnih škola kroz povijest, 

2. identificirati elemente pravnih sustava svijeta, 

3. kritički prosuđivati o državi; elementima države, trodiobi vlasti, demokratskoj državi, te državi kao subjektu međunarodnog prava, 

4. protumačiti odnos nacionalne države i saveza nacionalnih država (unije, e.g. EU), 

5. razlučiti pojam vladavine prava od ostalih koncepata vladavine te kategorizirati ljudska prava, 

6. protumačiti elemente pravne norme, 

7. klasificirati znanja o pravnom odnosu i pravnim subjektima, 

8. klasificirati znanja o pravnim aktima, napose o njihovoj hijerarhiji, 

9. obraniti stavove u vezi interpretacije pravnih pravila i rješenja o sukobima između normi, 

10. kritički prosuđivati pravne probleme

1. Berislav Perić, Država i pravni sustav, Informator, Zagreb, 1994. (2009.), odabrana poglavlja
2. Berislav Perić, Struktura prava, Informator, Zagreb, 1994. (2009.), odabrana poglavlja 
3. Vanja-Ivan Savić, Bilježnica za razumijevanje prava i države, Naklada Slap, Zagreb, 2021.
4. H. Patrick Glenn, Legal Traditions of the World, Oxford University Press, Oxford, 2014., odabrana poglavlja

1. John Henry Merryman i Rogelio Pérez-Pedromo, The Civil Law Tradition, An Introduction to the Legal Systems of Europe and Latin America, 4th Edition, Stanford, 2008.
2. Vanja-Ivan Savić, Charles Habib Malik and Reflections of a Lebanese Multi-religious Landscape, A Comment Written on the Occasion of the Celebration of the 70th Anniversary of the Universal Declaration of Human Rights, Zagreb Law Review, Vol. 8., No. 2, 2019.
3. Vanja-Ivan Savić, Talionsko načelo u židovskom pravu: nadopuna učenja o svrsi kažnjavanja u hrvatskoj teoriji prava, Zbornik Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Vol. IX, No. 1., 2018.
4. Vanja-Ivan Savić, Razumjeti kaznenu odgovornost pravnih osoba, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2013.

Preduvjet za dobivanje potpisa i pristupanje ispitu je: redovito pohađanje nastave 70%, uz obvezu pozitivno ocijenjenog seminarskog rada.

Pravo pristupa završnomu ispitu iz kolegija ostvaruje student kojemu je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija.

Pismeni i usmeni ispit. 

Sukladno članku 49.a Pravilnika o studijima i studiranju:

Ocjena iz obveznih i izbornih kolegija na sveučilišnom integriranom prijediplomskom i diplomskom studiju Pravo sastoji se od nastavnih aktivnosti (kontinuirana provjera znanja, kolokviji, seminari i druge aktivnosti utvrđene izvedbenim planom nastave) koje iznose 50 % ocjene i završnog ispita iz kolegija koji iznosi 50 % ocjene.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

- izvrstan (5) – 90 do 100% bodova

- vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova

- dobar (3) – 65 do 79,9% bodova

- dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova

- nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova

Nastavne aktivnosti : 50%

I.           Kolokvij 10%

II.          Kolokvij 10%

III.        Kolokvij 10%

        Seminarski rad   20%

Završni ispit (usmeni) : 50%

Studenti koji ne polože sva tri kolokvija ispit polažu i pisano i usmeno. Da bi pristupili ispitu studenti moraju imati pozitivno ocjenjen seminarski rad.