Identificirati ideje znanstvene psihologije u pojedinim filozofskim pravcima preko kojih se psihologija razvijala; Povezati povijesni razvoj psihologije kroz filozofiju sa dosezima suvremene psihologije kao samostalne znanosti; Usporediti različita shvaćanja psihologijskih pitanja; Objasniti doprinose pojedinih filozofa razvoju psihologije.

• Hergenhahn, B. R. (2009). An introduction to the history of psychology. Cengage Learning.
• Hothersall, D. (2002). Povijest psihologije. Naklada Slap.
• Krstić, K. (1964). Marko Marulić – The author of the term „Psychology“. Acta Instituti psychologici Universitatis Zagrabiensis, 36, 7-13. 

• Chance, P. i Harris, T. G. (ur.) (1990). The best of psychology today. McGraw-Hill.
• Smith, E.E., Nolen-Hoeksema, S., Frederickson, B.L. i Loftus, G.R. (2007). Atkinson/Hilgard Uvod u psihologiju. Naklada Slap.
• Perry, J., Bratman, M. i Fischer, J. M. (2022). Introduction to philosophy: Classical and contemporary readings. Oxford University Press.
• Pojman, L. P. i Vaughn, L. (2017). Philosophy: The quest for truth. Oxford University Press.

• Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
• Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave

• Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti
• Završni usmeni ispit (minimum za prolaz je 50% bodova)

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene:
1. kolokvij – 25%
2. kolokvij – 25%
seminarsko izlaganje – 20%
2. Završni usmeni ispit – 30 % ocjene

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova