Kolegij
Ciljevi kolegija:
Stjecanje znanja o temeljnim obilježjima postmoderne kao suvremenog društvenog fenomena te o glavnim teorijskim interpretacijama kraja povijesti i postpovijesnog stanja. Usvajanje znanja o transformaciji pojma istine, fenomenu „post-istinosnog“ društva, krizi institucija i novim sociokulturnim, vrijednosnim i ideologijskim tendencijama s ciljem razvijanja kritičke orijentacije o trendovima postmoderne u globalnom i hrvatskom kontekstu.
Sadržaj kolegija:
Postmoderna kao sociokulturni fenomen. Teze o kraju povijesti i postpovijesnom stanju. Pitanje istine i paradoks relativizma. Politika identiteta i kritički pristupi. Valovi feminizma i suvremene reinterpretacije. Narcizam i selfie kultura. Konzumerizam i hedonizam. Djeca i djetinjstvo u suvremenom društvu. Mediji, javni prostor i aktivizam. Hrvatsko društvo u kontekstu postmodernih transformacija.
1. Opisati značajke postmoderne ; 2. Identificirati trendove postmoderne na aktualnim primjerima u hrvatskom društvu i globalno ; 3. Protumačiti društvene implikacije postmodernog pristupa istini ; 4. Ustanoviti moguće odgovore na krizne i ideološke obrasce ; 5. Primijeniti etička načela u raspravama.
Lyotard, J. F. (2005). Postmoderno stanje. Izvještaj o znanju. Ibis grafika, Zagreb, str. 1-26.; Fukuyama, F. (1994). Kraj povijesti i posljednji čovjek. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, str. 510.-548.; Fukuyama, F., (2018). Identitet. Zahtjev za dostojanstvom i politike zamjeranja. Tim Press, str. 239-268.; Kuby, G. (2013). Svjetska seksualna revolucija. Naklada Benedikta, str. 20-50.; Evert, J. (2025). Muško, žensko, drugo? Salesiana, Zagreb, str. 18-35.; Volarević, M. (2021). Žena od antičkog imperativa skrbi za sebe do etičkog imperativa brige za drugoga: feministički i kršćanski pogled. Crkva u svijetu 56(3): 527. - 542.; Ivan Pavao II., I. (2003). Mulieris dignitatem. Apostolsko pismo o dostojanstvu i pozivu žene prigodom Marijanske godine. Kršćanska Sadašnjost, br. 12.; Pavao II., I. (1995). Pismo ženama, mrežni izvor: https://obitelj.hbk.hr/wp-content/uploads/2020/03/im_pismo-zenama.pdf, str. 2-7.; Ograjšek Gorenjak, I. (2022). Ženska povijest na valovima feminizma. Zavod za hrvatsku povijest, str. 165-200.; Stanton, C. E., (1848). Declaration of Sentiments, mrežni izvor: https://www.nps.gov/wori/learn/historyculture/declaration-of-sentiments.htm ; Jozić, T. (2007). Diktatura relativizma. Vrhbosnensia, 2(11): 211. - 223.
Woolstonecraft, M. (1999). Obrana ženskih prava., Ženska infoteka, Zagreb, str. 5–30.
Fromm, E. (2004). Imati ili biti?, Izvori, Zagreb, str. 13–27.
Katinić Pleić, M. (n.d.). Integrativno mišljenje kao odgovor na trostruku krizu postmoderne., str. 137–140; 213–246.
Lemaić, L. (2023). Narcizam i narcistički poremećaji u današnjem svijetu., Psyche, 6(1), str. 99–116.
De la Cierva, Y. (2021). Mediji kao katalizatori krize., u: Krizno komuniciranje., Ediciones Universidad de Navarra., str. 14–20.
Sommers Hoff, C. (1994). Who Stole Feminism? How Women Betrayed Women., Simon & Schuster, New York.
O’Leary, D. (1997). The Gender Agenda: Redefining Equality., Vital Issues Press, New York.
Europski parlament. (2025). Strategija rodne jednakopravnosti 2030 (Vešligajevo izvješće).
Volarević, M. (2018). Žena u obitelji, društvu i crkvi, Glas Koncila, Zagreb.
Walsh, M. (2023). Što je žena?, Salesiana, Zagreb.
Uzelac, A. (2021). Carol Gilligan i etika skrbi, diplomski rad, Sveučilišta u Splitu, Fakultet zdravstvenih znanosti bez pravne osobnosti.
Škrnički, L. (2023). Stavovi potrošača prema woke oglašavanju., International Journal of Multidisciplinarity Business and Science, 9 (15).
Gramsci, A. (1951). Pisma iz zatvora., Zora, Zagreb.
Engels, F. (1945). Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države., Naprijed, Zagreb.
Štivić, S.; Findrik, V. (2024). Transhumanizam i kršćanstvo., str. 7–30.
Walker, C. (2008). Depression and Globalisation, Springer, New York.
- Redovito pohađanje nastave– prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
- Stjecanje minimalnog uspjehaod 35% tijekomnastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na jednome kolokviju i pravovremeno izvršenim seminarskim obvezama
(I) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- Kolokvij – 35%
- Seminarski rad (pisani i usmeni)– 35%
(II) Završni ispit (usmeni) – 30% ocjene
1. Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pisani); seminarski rad (pisani i usmeni)
2. Završni ispit (usmeni)
Dovoljan (2) – 50 – 64,9%
Dobar (3) – 65 – 79,9%
Vrlo dobar (4) – 80- 89,9/%
Izvrstan (5) – 90% i više
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent | UDIOOCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1,2 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 0,98 | 35 |
| Kolokvij - međuispit | 0,98 | 35 |
| Ukupno tijekom nastave | 3,16 | 70 |
| Završni ispit | 0,84 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2026/2027 | Download |