1. Opisati specifične promjene u Republici Hrvatskoj koje su
uzrokovane modernizacijskim procesima. 

2. Opisati procese
modernizacije, te razvoj različitih teorija o modernizaciji u
europskome kontekstu. 

3. Obrazložiti utjecaj pojedinih procesa
(sekularizacija, individualizacija) unutar širih modernizacijskih
procesa. 

4. Analizirati različite teorijske perspektive o modernizaciji,
posebice teoriju u postavljenome istraživačkome pitanju. 

5. Napisati
istraživački izvještaj. 

6. Samostalno koristiti bazu podataka EVS-a za
odabrana istraživačka pitanja.

Rogić, I. (2000). Tehnika i samostalnost. Okvir za sliku treće hrvatske
modernizacije. Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada.
Baloban J., Nikodem K., Zrinščak, S. (ur.) (2014). Vrednote u Hrvatskoj i
u Europi. Komparativna analiza. Zagreb. Kršćanska sadašnjost-Katolički
bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Baloban J., Črpić G., Ježovita J. (ur.) (2019). Vrednote u Hrvatskoj od
1999. do 2018. prema European Values Study. Zagreb. Katolički
bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu-Hrvatsko katoličko
sveučilište-Kršćanska sadašnjost.
Beck, U. (2001). Pronalaženje političkoga. Prilog teoriji refleksivne
modernizacije. Zagreb. Jesenski i Turk
Fetscher, I. (1989). Uvjeti preživljavanja čovječanstva : je li još moguće
spasiti napredak? Zagreb. Globus.
Županov, J. (2002). Od komunističkog pakla do divljeg kapitalizma:
odabrane rasprave i eseji. Zagreb. Hrvatska sveučilišna naklada.

Ester, P., Halman, L., de Moor, R. (1994). The Individualizing Society.
Value Change in Europe and North America. Tilburg, University Press.
Arts, W., Hagenaars, J., Halman, L. (ur.) (2003). The Cultural Diversity
of European Unity. Findings, Explanations and Reflections from the
European Value Study. Leiden, Brill.
Arts, W., Halman, L. (2004). European Values at the Turn of the
Millennium. Leiden, Brill.
Halman, L., Luijkx, R., van Zundert, M. (2005). Atlas of European
Values. Leiden, Brill.

1. Redovito pohađanje nastave: prisutnost na najmanje 70%
nastave.
2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti.

1. kolokvij – maksimalno 25 bodova; 2. kolokvij –
maksimalno 25 bodova; rad na vježbama– maksimalno 20
bodova (najmanje 8 stranica); završni ispit 30 bodova
maksimalno (15 minimalno).
dovoljan (2) – 50 do 64,9%
dobar (3) – 65 do 79,9%
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%
izvrstan (5) – 90 do 100%

Način ocjenjivanja: 1. kolokvij – maksimalno 25 bodova; 2.
kolokvij – maksimalno 25 bodova; rad na vježbama–
maksimalno 20 bodova (najmanje 8 stranica); završni ispit 30
bodova maksimalno (15 minimalno).

VRSTA AKTIVNOSTI / ECTS bodovi -koeficijent opterećenja studenata / UDIO OCJENE (%)
Pohađanje nastave / 1.5 / 0
Kolokvij-međuispit / 0.9 / 25
Kolokvij-međuispit / 0.9 / 25
Rad na vježbama /0.7 / 20
Ukupno tijekom nastave /4 / 70
Završni ispit / 1 / 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) / 5 / 100