1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske, europske i svjetske povijesti. 2. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja i tematika sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 3. Primijeniti znanstvena dostugnuća drugih disciplina u interpretaciji kulturne povijesti. 4. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad na temelju analize izvora te znanstvene i stručne literature. 5. Pridržavati se etičkih načela u radu.

Odabrana poglavlja: Peter Burke, Što je kulturalna povijest?, Zagreb: Antibarbarus, 2006.; Peter Burke, Očevid: upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb: Antibarbarus, 2003.; Miroslav Bertoša, Izazovi povijesnoga zanata: lokalna povijest i sveopći modeli, Zagreb: Biblioteka Historia, 2002.; Lynn Hunt, Nova kulturna historija, Zagreb: Naklada Ljevak, 2001.; Rafaella Sarti, Živjeti u kući: stanovanje, prehrana i odijevanje u novovjekovnoj Europi (1500. – 1800.), Zagreb: Ibis grafika, 2006.

Odabrana poglavlja: Phillipe Ariès, Georges Duby (ur.), Povijest privatnog života, Sv. 1. Zagreb: Mizantrop: 2018.; Damir Barbarić (ur.). Fin-de-siècle Zagreb – Beč, Zagreb: Školska knjiga, 1997.; Aida Brenko (ur.), Moć boja : kako su boje osvojile svijet, Zagreb: Etnografski muzej, 2009.; Peter Burke, Asa Briggs, Socijalna povijest medija, od Gutenberga do Interneta, Zagreb: Pelago 2011.; Umberto Ecco, Povijest ljepote, Zagreb: Hena com, 2004.; Carlo Ginzburg, Sir i crvi. Kozmos jednog mlinara iz 16. Stoljeća. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1989.; Miroslav Hroch, Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u Europi, Zagreb: Srednja Europa, 2006.; Johan Huizinga, Jesen srednjega vijeka. Zagreb: Matica hrvatska, 1964.; Ines Sabotič, Stare zagrebačke kavane i krčme, Zagreb: AGM/Institut Pilar, 2007.; Ines Sabotič, “O dokolici, slobodnom vremenu i nedjelji u Europi i Hrvatskoj na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće”, u Stjepan Baloban, Gordan Črpić (ur.), Kultura nedjelje i dostojanstvo radnika, Zagreb: Centar za socijalni nauk Crkve, 2005, str. 13-35; Carl Schorske, Beč krajem stoljeća, Zagreb: Antibarbarus, 1997.; Aleksandar Stipčević, Povijest knjige, Zagreb: Matica Hrvatska, 2006.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

a)Nastavne aktivnosti: 70 % ocjene: seminarske obveze, 1. kolokvij, 2. kolokvij

b) Završni ispi :  30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita) – usmeni ispit

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan(1) – 0 do 49,9%
dovoljan (2) – 50 do 64,9%
dobar (3) – 65 do 79,9%
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%
izvrstan (5) – 90 do 100%

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti: 70% ocjene
1) seminarske obveze: 15% i  20% ocjene
2) kolokvij: 20% i 15 % ocjene
b) Završni ispit (usmeni ispit): 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)