• Interpretirati utjecaj različitih autora fenomenološkog pristupa na razumijevanje emocionalnog iskustva. 
• Analizirati suodnos fenomenološkog pristupa i znanosti o emocijama. 
• Prepoznati dimenzije emocionalnog iskustva u kontekstu individualnih i emocija usmjerenih na same sebe te kolektivnih emocija i emocija usmjerenih na druge. 
• Vrednovati znanje o emocijama u svjetlu osobnog iskustva. 
• Vrednovati emocionalno iskustvo kao profesionalni resurs.

1. Bilješke s predavanja.
2. Jenkins, J. M. i Oatley, K. (2003). Razumijevanje emocija. Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
3. Szanto, T. i Landweer, H. (ur.). (2020). The Routledge Handbook of Phenomenology of Emotion. Routledge. (odabrana poglavlja)

1. Šimić, G. (2020). Uvod u neuroznanost emocija i osjećaja. Ljevak
2. Iori, V. (2006). Quando i sentimenti interrogano l’esistenza. Orientamenti fenomenologici nel lavoro educativo e di cura. Guerini & Associati.

• Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
• Izrada Portfolia (35%)
• Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kolokvij, ispunjene vježbe)

• Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz  nastavne aktivnosti.
• Završni usmeni ispit.

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70%:

• Kolokvij – 35%
• Portfolio – 35%

2. Završni usmeni ispit – 30%

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9 bodova

dobar (3) – 65–79,9 bodova

vrlo dobar (4) – 80–89,9 bodova

izvrstan (5) – 90-100 bodova