Analizirati utjecaj psiholoških procesa i zakonitosti na davanje izjave svjedoka i sposobnost prepoznavanja.

Analizirati glavne nepravne čimbenike sumnjičenja i presuđivanja. 

Komentirati psihološke procese kod priznanja. 

Usporediti različite uloge psihologa u pravosudnom sustavu. 

Kritički prosuđivati način intervjua na izjavu . 

Vrednovati psihologijska istraživanja u forenzičkoj psihologiji. 

Usmeno i pismeno prezentirati grupni seminarski rad na temu detekcije laži. 

Vrednovati etičku osjetljivost i odgovornost u intervjuiranju svjedoka .

Gudjonsson, G. H. & Haward, L. R. C. (1998). Forensic Psychology. London: Routledge. 

Memon, A., Vrij, A., & Bull, R. (1998). Psychology and Law: Truthfulness, Accuracy and Credibility. London: McGraw-Hill. Wrightsman, L. S., Greene, E., Nietzel, M. T. & Fortune, W. H. (2002). Psychology and the Legal System (5th Edition). Belmont: Wadsworth

Ajduković, M. (2004). Psihosocijalne intervencije s počiniteljima nasilja u obiteljima. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 11, 1, 2004, 171-199. 

Kovačević, D., Ljubin Golub, T. (2007). Forenzični intervju s djetetom. U T. Žarković Palijan, D. Kovačević (ur.), Iz forenzične psihijatrije 2 (str. 189-217) Zagreb: Ceres. 

Lamb, M.E., Sternberg, K.J., Orbach, Y., Hershkowitz, I., Esplin, P.W. (1999). Forensic Interviews of Children. U: A. Memon, R. Bull (ur.). Handbook of the Psychology of Interviewing (str. 253-277). Chichester, United Kingdom and New York: Wiley. 

Ljubin, T. (2000). Kako povećati dosjećanje svjedoka: Kognitivni intervju. Policija i sigurnost, 9, 3-6, 187-199. 

Ljubin, T. (2003). Psihološki profil zlostavljača. U: M. Ajduković, G. Pavleković (ur.), Nasilje nad ženom u obitelji (str. 115-123). Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. 

Wells, G.L., Loftus, E.F. (2003). Eyewitness Memory for people and events (chapter 9). U: Goldstein, A.M., Weiner, I.B. Handbook of psychology, vol. 11. Forensic psychology, str. 149-160. Chichester: Wiley & sons.

Redovito pohađanje nastave (manje od 30% neopravdanih izostanaka) 

Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kumulativno ostvareno na dva kolokvija i seminarima)

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti 

Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova: 

1.Nastavne aktivnosti – 70%: 

Kolokvij 1. – 30% 

Kolokvij 2. – 30% 

Aktivnost na nastavi – 10% 

2.Završni pismeni ispit – 30% 

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: 

izvrstan (5) – 90 do 100% bodova 

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova 

dobar (3) – 65 do 79,9% bodova 

dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova 

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova