Očekivani ishodi učenja na razini kolegija

Nakon položenog predmeta student će moći:

• Analizirati socijalne, psihološke, radne, okolišne i zdravstveno-sustavske odrednice zdravlja i bolesti pojedinca, obitelji, ranjivih skupina i zajednice.
• Procijeniti osnovne zdravstvene i socijalno-medicinske potrebe pojedinca, obitelji i zajednice, uključujući potrebe ranjivih skupina, majke i djeteta, adolescenata, osoba s invaliditetom, palijativnih bolesnika i osoba izloženih profesionalnim ili okolišnim rizicima.
• Primijeniti temeljne higijenske, preventivne i sigurnosne postupke u zdravstvenom okruženju, uključujući higijenu ruku, osobnu zaštitu, mjere asepse i antisepse, postupanje s medicinskim otpadom te osnovna načela zaštite na radu.
• Provesti temeljne praktične postupke skrbi za bolesnika, uključujući održavanje higijene bolesnika, nadzor vitalnih funkcija, pravilno pozicioniranje i transport bolesnika, prevenciju komplikacija dugotrajnog ležanja te osnovne postupke zbrinjavanja rana.
• Interpretirati osnovnu medicinsku dokumentaciju povezanu s praćenjem stanja bolesnika, provedbom skrbi, bilježenjem nalaza i komunikacijom unutar zdravstvenog tima.
• Primijeniti osnovne komunikacijske vještine u odnosu s bolesnikom, članovima obitelji i zdravstvenim timom, uključujući medicinski intervju, aktivno slušanje, informirani pristanak, sudjelovanje bolesnika u odlučivanju, komunikaciju u posebnim okolnostima i priopćavanje loših vijesti.
• Analizirati psihološke reakcije bolesnika, liječnika i zdravstvenog tima u procesu bolesti i liječenja, uključujući biopsihosocijalni pristup, psihosomatske mehanizme, odnos liječnik–bolesnik, timsku dinamiku te transferne i kontratransferne reakcije.
• Vrednovati osnovne javnozdravstvene pokazatelje, izvore podataka i standarde povezane s promicanjem zdravlja, prevencijom bolesti, održivim razvojem, okolišnim rizicima i organizacijom zdravstvenog sustava.
   

Analizirati socijalne, psihološke, radne, okolišne i zdravstveno-sustavske odrednice zdravlja i bolesti pojedinca, obitelji, ranjivih skupina i zajednice.
 

Analizirati socijalne, psihološke, radne, okolišne i zdravstveno-sustavske odrednice zdravlja i bolesti pojedinca, obitelji, ranjivih skupina i zajednice.
 

Jakšić Ž, Kovačić L i sur. Socijalna medicina. Zagreb: Medicinska naklada, 2000.

Šogorić S. Organizacija zdravstvene zaštite i zdravstvena ekonomika. Zagreb: Medicinska

naklada, 2016.

Mašić I, Toromanović S, Smajkić A. Socijalna medicina s osnovama zdravstvene njege u

zajednici i polivalentnoj patronaži. Sarajevo: Avicena, 2009.

Iskra Alexandra Nola ur. Upravljanje zdravstvenim i javnozdravstvenim rizicima u

kriznim situacijama. Priručnik za sveučilišni poslijediplomski doktoriski studij

Biomedicina i zdravstvo Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Manualia

universitatis studiorum zagrabiensis. Zagreb 2021. (odabrana poglavlja)

Mustajbegović J., Milošević M., Brborović H. Medicina rada i sporta. Medicinska naklada.

Zagreb, 2018. (odabrana poglavlja)

Macan J., Zavalić M. i sur. Ocjena radne sposobnosti u medicini rada. Medicinska naklada.

Zagreb, 2019.

Lučanin D, Despot Lučanin J, urednici. Komunikacijske vještine u zdravstvu. Zdravstveno

veleučilište i Naklada Slap, Jastrebarsko, 2010.

Puntarić D., Stašević I, Ropac D i sur. Javno zdravstvo. Medicinska naklada, 2017.

(odabrana poglavlja)

Havelka Meštrović A, Havelka M. Zdravstvena psihologija, psihosocijalne osnove zdravlja,

3. dopunjeno izdanje, Naklada Slap 2020. (odabrana poglavlja)

Mijoč V. i Čargo M. Temeljne vještine i postupci u zdravstvenoj njezi. Naklada Slap ,

Jastrebarsko, 2022.(odabrana poglavlja)

Karlović D. Psihijatrija. Naklada slap, Jastrebarsko 2019. (poglavlje 7)

Rezolucija Opće skupštine od 25. rujna 2015. (70/1) „Promijenimo naš svijet: Agenda 2030. za održivi razvoj“

Resolucija Opće skupštine od 6. lipnja 2017 (71/313), Rad statističkog povjerenstva UN vezano uz Agendu 2030

The Sustainable Development Goals Report 2024 (UN)

World health statistics 2024 - Monitoring health for the SDGs (WHO)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija - Budući koraci za održivu europsku budućnost i Europske mjere za održivost (COM(2016)739 final)

Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi ciljeva Programa Ujedinjenih naroda za održiv razvoj do 2030. Republike Hrvatske (2023)

Cerjan-Letica G, Letica S, Babić-Bosanac S, Mastilica M, Orešković S. Medicinska

sociologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2003

Štifanić M. Komunikacija liječnik pacijent: uvod u medicinu usmjerenu osobi. Hrvatski

pokret za prava pacijenata (HPPP), Rijeka 2012.

Sommer J, Lanier C, Perron NJ, Nendaz M, Clavet D, Audétat MC. A teaching skills

assessment tool inspired by the Calgary-Cambridge model and the patient-centered

approach. Patient Educ Couns. 2016 Apr;99(4):600-609.

Baumal R, Benbassat J. Current trends in the educational approach for teaching

interviewing skills to medical students. Isr Med Assoc J. 2008 Jul;10(7):552-5.

Kurtz S, Silverman J, Benson J, Draper J. Marrying content and process in clinical method

teaching: enhancing the Calgary-Cambridge guides. Acad Med. 2003 Aug;78(8):802-9.

Grubišić–Ilić M. Komunikacija u medicini. 2012.Dostupno na: www.plivamed.net

Mijoč V. i Čargo M. Priručnik za razvoj stručne prakse na studiju sestrinstva. Naklada Slap,

2021.

Gregurek R. Psihološka medicina. Medicinska naklada, Zagreb, 2011.

Odabrani recentni stručni i znanstveni radovi

Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju. 

Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave

Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (40% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (30% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova