Očekivani ishodi učenja na razini kolegija

Nakon položenog predmeta student će moći:

- definirati osnovne pojmove socijalne medicine i objasniti njezin povijesni razvoj;

- definirati zdravlje i bolest, životne i zdravstvene pojave te čimbenike koji na njih utječu;

- opisati i analizirati važnost socijalnih aspekata zdravlja i bolesti i zdravstvene zaštite

pojedinca, obitelji i zajednice;

- objasniti odrednice zdravlja i njihov utjecaj na zdravlje;

- razlikovati populacijske skupine u društvu te identificirati karakteristične rizike za

njihovo zdravlje; specifičnost zdravstvenih potreba vulnerabilnih skupina

- utvrditi važnost uloge obitelji i zajednice u stanju zdravlja i bolesti;

- opisati metode i načine unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini

- procijeniti koji su vodeći rizici za zdravlje populacije i način prevencije bolesti;

- objasniti razloge provođenja javnozdravstvenih intervencija;

- prosuditi vrijednost zdravstvenog odgoja u smislu unapređenja zdravlja populacije;

- povezati teoretska znanja sa problematikom u zajednici;

- objasniti organizaciju zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj te isto

povezati sa zakonskim okvirom;

- opisati različite prostore predviđene za liječenje (ambulante primarne zdravstvene zaštite,

specijalističke ambulante, bolničke odjele standardne, poluintenzivne i intenzivne skrbi i

liječenja, operacijske dvorane, izolacije, laboratorije, itd);

- razlikovati preventivne mjere, dijagnostičke i terapijske postupke u svrhu zaštite zdravlja

majke i djeteta

- definirati pojam zaštite na radu i opisati način, provedbu, prava i dužnosti iz zaštite pri

radu;

- opisati zakonsku regulativu i sustav provedbe zaštite na radu;

- opisati principe zaštite od požara, evakuaciju i spašavanja u zdravstvenim institucijama;

- opisati opasnosti pri uporabi temeljne opreme i uređaja u zdravstvenim ustanovama te

provesti mjere sigurnosti;

- opisati znakove sigurnosti i općih obavijesti;

- opisati postupke pravilnog rukovanja i odlaganja medicinskog otpada.

- definirati ulogu specijaliste medicine rada i ergonomiju radnog mjesta;

- identificirati interakciju radnog mjesta i fizioloških karakteristika organizma;

- definirati psihološki aspekt rada;

- identificirati i analizirati opasnosti, štetnosti i napore na radnom mjestu;

- analizirati utjecaj opasnosti, štetnosti i napora na zdravlje čovjeka i radnu sposobnost;

- definirati pojmove ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad;

- definirati profesionalne bolesti i postupke utvrđivanja profesionalnih bolesti

- razlikovati pojmove ozljeda na radu i profesionalne bolesti;

- procijeniti rizične čimbenike za razvoj profesionalnih bolesti

- analizirati utjecaj profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad na zdravlje čovjeka i radnu

sposobnost;

- definirati ocjenu zdravstvene sposobnosti kod odabranih zdravstvenih stanja;

- primijeniti principe ocjene zdravstvene sposobnosti za rad kod radnih mjesta s posebnim

uvjetima rada i odabranih skupina radnika;

- opisati principe čuvanja, nadzora i osiguranje lijekova;

- opisati postupke pravilnog rukovanja i odlaganja medicinskog otpada;

- primijeniti higijenu ruku i ostala zaštitna sredstva (zaštitne maske, rukavice, itd.);

- objasniti važnost osobne zaštite medicinara.

- obrazložiti kako primjena osobnih zaštitnih sredstava pridonosi sprječavanju bolničkih

infekcija;

- objasniti važnost provođenja i održavanja osobne higijene bolesnika;

- opisati načela rada i pravila ponašanja u prostorijama posebne namjene;

- voditi medicinsku dokumentaciju i razlikovati odgovarajuće obrasce medicinske

dokumentacije;

- objasniti vitalne znakove i opremu za nadzor vitalnih i drugih važnih funkcija bolesnika;

- razlikovati načine primjene enteralne prehrane;

- povezati proces dugotrajnog ležanja s posljedičnim patofiziološkim stanjima;

- objasniti pripremu bolesnika i pribor za previjanje;

- primijeniti preporuke za pravilno podizanje/premještanje predmeta ili bolesnika;

- objasniti važnost pravilne skrbi za ishod liječenja;

- demonstrirati osnovne komunikacijske vještine u radu s bolesnikom;

- objasniti temeljne komunikacijske teorije u cilju boljeg razumijevanja interakcije s

bolesnikom;

- analizirati dinamiku komunikacije u timu;

- demonstrirati vještinu komunikacije s bolesnikom u različitim okruženjima;

- opisati Calgary - Cambridge vodič za medicinski intervju;

- primijeniti protokole i tehnike za priopćavanje loših vijesti;

- prepoznati osnovne prepreke u komunikaciji s pacijentom i članom obitelji,

- opisati temeljne principe informiranog pristanka;

- opisati i analizirati važnost sudjelovanja bolesnika u odlučivanju o njegovom liječenju;

- analizirati informacijsko komunikacijske tehnologije u medicini.

- definirati pojam psihološke medicine.

- prepoznati važnost biopsihosocijalnog pristupa bolesti.

- objasniti osnovne teorije psihosomatske medicine

- identificirati značajke psihološke reakcije bolesnika na bolest.

- prepoznati psihološke reakcije liječnika na bolest i bolesnika.

-prikazati transferne i kontratnasferne reakcije.

- prepoznati psihološke značajke timskog rada.

- prepoznati značaj globalnih i nacionalnih praksi održivog razvoja za unapređenje zdravlja; 

- identificirati izvore i utjecaje onečišćenja okoliša na zdravlje;

- demonstrirati poznavajne izvora podataka, zdravstvenih standarda i metoda procjene razine utjecaja štetnih čimbenika okoliša na zdravlje;

Jakšić Ž, Kovačić L i sur. Socijalna medicina. Zagreb: Medicinska naklada, 2000.

Šogorić S. Organizacija zdravstvene zaštite i zdravstvena ekonomika. Zagreb: Medicinska

naklada, 2016.

Mašić I, Toromanović S, Smajkić A. Socijalna medicina s osnovama zdravstvene njege u

zajednici i polivalentnoj patronaži. Sarajevo: Avicena, 2009.

Iskra Alexandra Nola ur. Upravljanje zdravstvenim i javnozdravstvenim rizicima u

kriznim situacijama. Priručnik za sveučilišni poslijediplomski doktoriski studij

Biomedicina i zdravstvo Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Manualia

universitatis studiorum zagrabiensis. Zagreb 2021. (odabrana poglavlja)

Mustajbegović J., Milošević M., Brborović H. Medicina rada i sporta. Medicinska naklada.

Zagreb, 2018. (odabrana poglavlja)

Macan J., Zavalić M. i sur. Ocjena radne sposobnosti u medicini rada. Medicinska naklada.

Zagreb, 2019.

Lučanin D, Despot Lučanin J, urednici. Komunikacijske vještine u zdravstvu. Zdravstveno

veleučilište i Naklada Slap, Jastrebarsko, 2010.

Puntarić D., Stašević I, Ropac D i sur. Javno zdravstvo. Medicinska naklada, 2017.

(odabrana poglavlja)

Havelka Meštrović A, Havelka M. Zdravstvena psihologija, psihosocijalne osnove zdravlja,

3. dopunjeno izdanje, Naklada Slap 2020. (odabrana poglavlja)

Mijoč V. i Čargo M. Temeljne vještine i postupci u zdravstvenoj njezi. Naklada Slap ,

Jastrebarsko, 2022.(odabrana poglavlja)

Karlović D. Psihijatrija. Naklada slap, Jastrebarsko 2019. (poglavlje 7)

Rezolucija Opće skupštine od 25. rujna 2015. (70/1) „Promijenimo naš svijet: Agenda 2030. za održivi razvoj“

Resolucija Opće skupštine od 6. lipnja 2017 (71/313), Rad statističkog povjerenstva UN vezano uz Agendu 2030

The Sustainable Development Goals Report 2024 (UN)

World health statistics 2024 - Monitoring health for the SDGs (WHO)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija - Budući koraci za održivu europsku budućnost i Europske mjere za održivost (COM(2016)739 final)

Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi ciljeva Programa Ujedinjenih naroda za održiv razvoj do 2030. Republike Hrvatske (2023)

Cerjan-Letica G, Letica S, Babić-Bosanac S, Mastilica M, Orešković S. Medicinska

sociologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2003

Štifanić M. Komunikacija liječnik pacijent: uvod u medicinu usmjerenu osobi. Hrvatski

pokret za prava pacijenata (HPPP), Rijeka 2012.

Sommer J, Lanier C, Perron NJ, Nendaz M, Clavet D, Audétat MC. A teaching skills

assessment tool inspired by the Calgary-Cambridge model and the patient-centered

approach. Patient Educ Couns. 2016 Apr;99(4):600-609.

Baumal R, Benbassat J. Current trends in the educational approach for teaching

interviewing skills to medical students. Isr Med Assoc J. 2008 Jul;10(7):552-5.

Kurtz S, Silverman J, Benson J, Draper J. Marrying content and process in clinical method

teaching: enhancing the Calgary-Cambridge guides. Acad Med. 2003 Aug;78(8):802-9.

Grubišić–Ilić M. Komunikacija u medicini. 2012.Dostupno na: www.plivamed.net

Mijoč V. i Čargo M. Priručnik za razvoj stručne prakse na studiju sestrinstva. Naklada Slap,

2021.

Gregurek R. Psihološka medicina. Medicinska naklada, Zagreb, 2011.

Odabrani recentni stručni i znanstveni radovi

Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju. 

Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave

Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (40% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (30% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova