1. Identificirati i povezati ključne teorije i koncepte u digitalnoj antropologiji. 

2. Analizirati ulogu digitalnih tehnologija u oblikovanju kolektivnih identiteta i društvenih pokreta. 

3. Preispitati načine na koje digitalne tehnologije transformiraju ekonomiju, tržište rada, radnu praksu i potrošnju.

4. Procijeniti ulogu digitalnih tehnologija u oblikovanju političkog sudjelovanja, demokracije, odnosa moći i društvene odgovornosti. 

5. Usporediti načine na koje digitalne tehnologije transformiraju kulturne prakse i tradicije te procijeniti implikacije za kulturno očuvanje i raznolikost. 

6. Kritički procijeniti utjecaj digitalnih tehnologija na zdravlje i dobrobit čovjeka valorizirajući pojavu umjetne inteligencije i razvoj robotike. 

7. Etički prosuditi različite nalaze istraživanja i argumente o utjecaju digitalnihprosuditi različite nalaze istraživanja i argumente o utjecaju digitalnih tehnologija na čovjeka. 

8. Integrirati znanje iz različitih disciplina, poput sociologije, povijesti, psihologije, antropologije i medijskih studija, kako bi se razvilo holističko razumijevanje društvenih i kulturnih dimenzija digitalnih tehnologija. 9. Primijeniti istraživačke metode, poput digitalne etnografije i analize društvenih mreža, na proučavanje digitalnih tehnologija i njihovih društvenih i kulturnih implikacija. 

10. Ocijeniti utjecaj medijatizirane komunikacije na oblikovanje sebstva pojedinca u digitalno doba.

Miller, D., & Horst, H. (2012). Digital Anthropology. Berg
Pink, S. (2020). Doing digital ethnography. Sage.

Miller, D. (2011). Tales from Facebook. Polity Press.
Horst, H., & Miller, D. (2012). Digital anthropology. Berg.
Boellstorff, T. (2012). Rethinking digital anthropology. In M. D.
Murphy (Ed.), Social media: Pedagogy and practice (pp. 39-50).
Athabasca University Press.
Baym, N. K. (2010). Personal connections in the digital age. Polity
Press.
Hine, C. (2000). Virtual ethnography. Sage.
Pink, S. (2016). Digital ethnography: Principles and practice. Sage.
Lupton, D. (2014). Digital sociology. Routledge.
Coleman, E. G. (2010). Ethnographic approaches to digital media.
Annual Review of Anthropology, 39, 487-505.
Pink, S. (2017). Situating everyday life: Practices and places. Sage.
Kozinets, R. V. (2010). Netnography: Doing ethnographic research
online. Sage.
Gillespie, T. (2010). The politics of ‘platforms’. New Media & Society,
12(3), 347-364.
Boyd, D. (2011). Social network sites as networked publics:
Affordances, dynamics, and implications. In Z. Papacharissi (Ed.), A
networked self: Identity, community, and culture on social network
sites (pp. 39-58). Routledge.
Coleman, G. (2013). Coding freedom: The ethics and aesthetics of
hacking. Princeton University Press.
Pearce, C., & Rice, R. E. (2013). Digital divides from access to activities:
Comparing mobile and personal computer Internet users. Journal of
Communication, 63(4), 721-744.

van Dijck, J. (2013). The culture of connectivity: A critical history of
social media. Oxford University Press.
Hjorth, L., & Lim, S. S. (2012). Mobile communication and the ethics of
social networking. Mobile Media & Communication, 1(2), 117-133

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti.

1. Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (pismeni) i seminar.
2. Završni usmeni ispit.

1. a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) Seminar – max. 30 %;
2) 1. kolokvij – max. 20 %;
3) 2. kolokvij – max. 20 %;
1. b) Završni ispit
4) Pismeni ispit – max. 30 %
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %