1. Ovladati specifičnim historiografskim pojmovima iz područja
društvene povijesti ranonovovjekovne Europe. 2. Objasniti društvene
procese i pokrete te mentalitete, iskaze duhovnosti i identiteta
ranomodernih zajednica. 3. Objasniti teorijske osnove i suvremene
historiografske pristupe proučavanju društvene povijesti
ranomodernog doba. 4. Razložiti strukture, obilježja i specifičnosti
ranonovovjekovnih staleških društava. 5. Vrednovati uloge pojedinih
društvenih slojeva proizašlih iz mijena ranonovovjekovnih povijesnih
okolnosti. 6. Napisati jasan i strukturiran pisani rad, koristeći izvore te
stručnu i znanstvenu literaturu. 7. Prezentirati funkcioniranje
ranonovovjekovnih obitelji te fenomene društvenog umrežavanja,
mobilnosti, klijentelizma i patronata. 8. Pridržavati se etičkih načela u
radu.

Encyclopedia of Eurpean Social History: from 1350 to 2000, sv. 1-5. (ed. P.
N. Stearns), Detroit 2001 (odabrana poglavlja); Princes, Patronage, and
the Nobility: The Court at the Beginning of the Modern Age c. 1450-1650
(ed. R. G. Asch i A. M. Birke), Oxford University Press, New York,
1991 (odabrana poglavlja); N. Henshall, The Zenith of European
Monarchy and its Elites(The Politics of Culture, 1650.-1750.), Palgrave
Macmillan 2010 (odabrana poglavlja); B. Sarti, Živjeti u kući: stanovanje,
prehrana i odijevanje u novovjekovnoj Europi (1500-1800). Zagreb, 2006.;
Društveni razvoj u Hrvatskoj (od 16. stoljeća do početka 20. stoljeća),
Zagreb, 1981. (odabrana poglavlja), Ljudi 18. stoljeća na hrvatskom
prostoru: od plemića i crkvenih dostojanstvenika do težaka i ribara (ur. L.
Čoralić et al.), Zagreb 2016. (odabrana poglavlja); U potrazi za mirom i
blagostanjem: hrvatske zemlje u 18. stoljeću (ur. L. Čoralić), Zagreb 2013.
(odabrana poglavlja); I. Horbec, Prema modernoj državi: Uprava i politika
u Banskoj Hrvatskoj 18. stoljeća, Zagreb 2018. (odabrana poglavlja)

Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija dobit će
sukladno temama seminarskog rada.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno
izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija
seminarskog rada;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno.

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, 1. kolokvij
(pismeni), 2. kolokvij (pismeni).
Završni ispit – usmeni.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
1. a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
2. seminarske obveze – 30 %
3. 1. kolokvij – 20 %
4. 2. kolokvij – 20 %
5. b) Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
1. Usmeni ispit– 30 %