1. Ovladati specifičnim historiografskim pojmovima iz područja
društvene povijesti ranonovovjekovne Europe. 2. Objasniti društvene
procese i pokrete te mentalitete, iskaze duhovnosti i identiteta
ranomodernih zajednica. 3. Objasniti teorijske osnove i suvremene
historiografske pristupe proučavanju društvene povijesti
ranomodernog doba. 4. Razložiti strukture, obilježja i specifičnosti
ranonovovjekovnih staleških društava. 5. Vrednovati uloge pojedinih
društvenih slojeva proizašlih iz mijena ranonovovjekovnih povijesnih
okolnosti. 6. Napisati jasan i strukturiran pisani rad, koristeći izvore te
stručnu i znanstvenu literaturu. 7. Prezentirati funkcioniranje
ranonovovjekovnih obitelji te fenomene društvenog umrežavanja,
mobilnosti, klijentelizma i patronata. 8. Pridržavati se etičkih načela u
radu.

Encyclopedia of European Social History: from 1350 to 2000, sv. 1-5. (ed.
P.N. Stearns), Detroit 2001, sv. 1, str. 3-24, 30-38; sv. 2, str. 249-260, 357- 366,
439-447; sv. 3, str. 27-36; sv. 4, str. 145-158; sv. 5, str. 329-339, 435-521 (samo
dijelovi koji se odnose na ranonovovjekovni period); Princes, Patronage,
and the Nobility: The Court at the Beginning of the Modern Age c. 1450-
1650 (ed. R. G. Asch i A. M. Birke), Oxford University Press, New York, 1991,
str. 1-38; N. Henshall, The Zenith of European Monarchy and its Elites (The
Politics of Culture, 1650.-1750.), Palgrave Macmillan 2010, str. 1-39, 56-70; U
potrazi za mirom i blagostanjem: hrvatske zemlje u 18. stoljeću (ur. L.
Čoralić), Zagreb 2013., str. 69-89, 91-126, 195-217, 233-255; N. Štefanec,
Država ili ne. Zagreb, 2011., str. 61-79.

Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija dobit će
sukladno temama seminarskog rada.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno
izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija
seminarskog rada;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno.

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, 1. kolokvij
(pismeni), 2. kolokvij (pismeni).
Završni ispit – usmeni.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
1. a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
2. seminarske obveze – 30 %
3. 1. kolokvij – 20 %
4. 2. kolokvij – 20 %
5. b) Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
1. Usmeni ispit– 30 %