Pružiti studentima faktografsku podlogu za proučavanje kriza i promjena u srednjovjekovnoj Crkvi i omogućiti ih da samostalno promišljaju o njima, prepoznaju uzročno-posljedične veze i spoznaju različitost prošle stvarnosti. Omogućiti im da povezuju podatke i prepoznaju ulogu vjerskih organizacija i kretanja u društvu u kontekstu razvoja Katoličke Crkve. Osposobiti ih za razumijevanje i kvalificiranu raspravu o temama vezanima uz srednjovjekovnu Crkvu. Razviti vještine usmenog i pisanog izražavanja, argumentiranja vlastitog mišljenja i uvažavanja tuđeg. Tema ovoga predmeta su promjene u organizaciji i praksi Katoličke Crkve u razdoblju srednjega vijeka. Pojave koje se obično nazivaju krizama predstavljaju formativna razdoblja društvenih funkcija, budući da se tijekom njih one prilagođavaju na novonastale uvjete. Kako dotadašnje metode rada i organizacije više ne djeluju, nužno se razvijaju nove, što posljedično djeluje na shvaćanje same funkcije i društvo u cjelini. Tijekom srednjega vijeka Katolička Crkva gotovo je neprestance bila u stanju prilagođavanja. Ovaj će predmet biti fokusiran na razdoblja najizrazitijih promjena, a studentima će približiti načine na koji je zapadnokršćanska crkvena organizacija – kako kler, tako i laici – te promjene prevladavala, sukobljavala se s njima, ili ih inkorporirala u svoje tkivo. Ciklus predavanja bit će usredotočen na uzroke, tijek i posljedice kriza izazvanih promijenjenim uvjetima u društvu ili unutar Crkve, kako na razini njenog vodstva, tako i među nižim klerom i laicima. Promatrat će se fenomeni koji su obilježili srednjovjekovnu percepciju Crkve, vjerničke prakse i načini upravljanja crkvenom hijerarhijom, posebice oni koji su izazvali velike promjene u shvaćanju zapadnog kršćanstva, poput crkvenih raskola, koncilijarizma i utrakvizma. Radi kvalitetnijeg praćenja nastave, za svaki termin predavanja bit će u dogovoru sa studentima odabran i zadan za čitanje po jedan tekst povezan s njegovom temom. Ciklus seminara bit će posvećen temi koja će na početku semestra biti odabrana u dogovoru sa studentima, a koja je relevantna za srednjovjekovnu Crkvu na hrvatskom prostoru, poput crkvenih redova, kaptola ili bratovština. Za svaki od termina biti će u dogovoru sa studentima odabran jedan tekst o toj temi, koji će biti u fokusu rasprave. Na temelju tih tekstova i druge literature studenti će do kraja semestra proizvesti pisani rad na temu po vlastitom izboru, povezanu s širom temom ciklusa seminara.
1. Ovladati historiografskim pojmovima iz crkvene povijesti srednjega vijeka. 2. Objasniti povijesne procese vezane uz crkvenu povijest srednjega vijeka. 3. Vrednovati procese crkvene povijesti srednjega vijeka sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Razložiti hijerarhiju povijesnih čimbenika i razjasniti kauzalnost povijesnih procesa vezanih uz crkvenu povijest srednjeg vijeka. 5. Napisati jasan i strukturiran pisani rad, koristeći izvore te stručnu i znanstvenu literaturu. 6. Pridržavati se etičkih načela u radu.
H. Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, 3. svezak, 2. polusvezak (III/II), Zagreb 1993., 424-430, 459-550 i 584-692. U dogovoru sa studentima bit će odabran po jedan članak ili poglavlje knjige uz svaku temu predavanja.
NAPOMENA: Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija dobit će sukladno temama seminarskog rada.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.