Argumentirano govoriti o povijesti međureligijskih odnosa. Kritički
prosuđivati važnost međureligijskog dijaloga u današnjem
globaliziranom i međuovisnom svijetu prožetom religijskim i
kulturalnim pluralizmom. Vrjednovati antropološke, filozofsko-etičke
i teološke temelje međureligijskog dijaloga. Identificirati predodžbe i
polazišta pojedinih religija prema sljedbenicima drugih religija.
Izdvojiti osnovna načela međureligijske komunikacije u različitim
društvenim, kulturnim i životnim okolnostima. Prikazati ulogu i
djelovanje različitih institucionalnih i drugih instanci involviranih u
međureligijski dijalog. Izdvojiti stav Katoličke Crkve prema
religijama, međureligijskom i međukulturalnom dijalogu.

Deklaracija Nostra aetate o odnosu Crkve prema nekršćanskim
religijama (28.X.1965.), u: DRUGI VATIKANSKI KONCIL,
Dokumenti, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 7
GIRA, Dennis, S onu strane tolerancije: susret religija, Zagreb, AGM,
2008., osobito 9-65 i 115-147.
KOVAČ, Tomislav, Međureligijski i međukulturalni dijalog u
naučavanju Katoličke crkve, u: Adolf POLEGUBIĆ (ur.), Iskustvo
Crkve u multikulturalnom i multireligijskom svijetu: primjer Bosne i
Hercegovine. Zbornik radova Godišnjeg pastoralnog skupa
hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe, Sarajevo,
24.-28. rujna 2018., Frankfut am Main, Hrvatski dušobrižnički
ured – Kroatenseelsorge in Deustchland, 2019.
KOVAČ, Tomislav, Važnost međureligijskog dijaloga u europskoj
Hrvatskoj, u: Poslušni Duhu, 3 (2013.) 7, 31–48
MIŠIĆ, Anto., Međureligijski dijalog – prinos općoj kulturi
dijaloga, u: Obnovljeni život, 57 (2002.) 4, 455-467.
ZOVKIĆ, Mato, Mogućnost ekumenizma i religijskog dijaloga u
Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, u: Bogoslovska smotra, 70 (2000.)
3-4, 635-655.

BIŽACA, Nikola, Ogledi iz teologije religija, Zagreb, Kršćanska
sadašnjost, 2008.
BIŽACA, Nikola, Ususret bratskom putovanju. Temelji i dijaloške
perspektive teologije religija, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2013.
BLAŽEVIĆ, Josip, (ur.), Zbornik radova Tjedna međureligijskog
dijaloga povodom 25 godina duha Asiza, Zagreb, 21.–27. listopada
2011., Zagreb, Hrvatski areopag, 2012.,
JOZIĆ, Branko – MIHALJEVIĆ, Vine – TADIĆ, Stipe, Od
(ne)tolerancije do dijaloga i zajedništva, u: Društvena istraživanja,
14 (2005.) 77, 545-565.
PAPINSKO VIJEĆE ZA MEĐURELIGIJSKI DIJALOG – ZBOR ZA
EVANGELIZACIJU NARODA / ARINZE, Francis – TOMKO,
Jozef, Dijalog i navještaj. Razmišljanja i upute o međuvjerskom
dijalogu i o naviještanju Isusa Krista, Sarajevo, Misijska centrala,
1992.
RATZINGER, Joseph, Vjera – istina – tolerancija. Kršćanstvo i
svjetske religije, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2004
SEKRETARIJAT ZA NEKRŠĆANE, Prema susretu religija. Sugestije
za dijalog, Zagreb, Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda,
1968.
TAJNIŠTVO ZA NEKRŠĆANE, Stav Crkve prema sljedbenicima
drugih religija, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1985.
VUKOJA, Nikola, Duh Asiza: proročka gesta pape Ivana Pavla II.,
u: SABOTIĆ, Ines – TANJIĆ, Željko – ČRPIĆ, Gordan (ur.), Ivan
Pavao II.: Poslanje i djelovanje, Zagreb, Glas Koncila – Institut
društvenih znanosti Ivo Pilar – Katolički bogoslovni fakultet
Sveučilišta u Zagrebu – Centar za promicanje socijalnog nauka
Crkve Hrvatske biskupske konferencije, 2007., 85–118.
ZOVKIĆ, Mato, Pozitivna reciprocičnost u međureligijskim odnosima,
Sarajevo, Napredak, 2015.
ZOVKIĆ, Mato, Međureligijski dijalog iz katoličke perspektive u Bosni
i Hercegovini, Sarajevo, Vrhbosanska katolička teologija, 1998.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% ukupne ocjene
tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti –
kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na
kolokviju.

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij
(pismeni)
2) Završni ispit (usmeni ili pismeni).

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) Seminarsko izlaganje – max. 30 %;
2) Kolokvij – max. 40 %;
b) Završni ispit
4) Usmeni ili pismeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno
točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %