Usporediti različita teorijska objašnjenja djelovanja stava na kognitivne procese i ponašanje, te teorijska objašnjenja djelovanja ponašanja na stav. Razlikovati strukturalne karakteristike, funkcije i
izvore stavova. Analizirati odrednice, procese, posljedice i etičke aspekte različitih oblika socijalnog utjecaja. Vrednovati strategije otpornosti na socijalni utjecaj, te tehnike jačanja iste. Kategorizirati
instrumente za mjerenje stavova. Osmisliti strategiju mijenjanja stava i ponašanja primjenjujući načela djelovanja različitih oblika socijalnog utjecaja.

Cialdini, R. B. (2007). Utjecaj: znanost i praksa. Zagreb: Mate.
Vrselja, I. (2022). Socijalni utjecaj. Hrvatska sveučilišna naklada.

Maio, G. R. i Haddock,G. (2009). The Psychology of Attitudes and Attitude Change. London: Sage Publications.

Zimbardo, P. G. i Leippe,M. R. (1991) The Psychology of Attitude Change and Social Influence. New York: McGraw-Hill, Inc

Znanstveni i stručni časopisi, domaći i strani, iz područja suvremene socijalne psihologije.

Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu po potrebi.

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave). Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kolokviji, seminarski rad)

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti. Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova: 

1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene: 

seminarski rad – 10% 

1. kolokvij – 28% 

2. kolokvij – 28%  

sudjelovanje u istraživanju - 4 %

2. Završni pismeni ispit – 30 % ocjene.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: 

• izvrstan (5) – 90 do 100% bodova 
• vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova 
• dobar (3) – 65 do 79,9% bodova 
• dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova 
• nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova