Studenti će stjecati sljedeće opće i specifične sposobnosti i vještine:

1. opisati razvoj pravnih škola kroz povijest, 2. identificirati elemente pravnih sustava svijeta, 3. kritički prosuđivati o državi; elementima države, trodiobi vlasti, demokratskoj državi, te državi kao subjektu međunarodnog prava, 4. protumačiti odnos nacionalne države i saveza nacionalnih država (unije, e.g. EU), 5. razlučiti pojam vladavine prava od ostalih koncepata vladavine te kategorizirati ljudska prava, 6. protumačiti elemente pravne norme, 7. klasificirati znanja o pravnom odnosu i pravnim subjektima, 8. klasificirati znanja o pravnim aktima, napose o njihovoj hijerarhiji, 9. obraniti stavove u vezi interpretacije pravnih pravila i rješenja o sukobima između normi, 10. kritički prosuđivati pravne probleme

1. Berislav Perić, Država i pravni sustav, Informator, Zagreb, 1994. (2009.), odabrana poglavlja
2. Berislav Perić, Struktura prava, Informator, Zagreb, 1994. (2009.), odabrana poglavlja 
3. Vanja-Ivan Savić, Bilježnica za razumijevanje prava i države, Naklada Slap, Zagreb, 2021.
4. H. Patrick Glenn, Legal Traditions of the World, Oxford University Press, Oxford, 2014., odabrana poglavlja

1. John Henry Merryman i Rogelio Pérez-Pedromo, The Civil Law Tradition, An Introduction to the Legal Systems of Europe and Latin America, 4th Edition, Stanford, 2008.
2. Vanja-Ivan Savić, Charles Habib Malik and Reflections of a Lebanese Multi-religious Landscape, A Comment Written on the Occasion of the Celebration of the 70th Anniversary of the Universal Declaration of Human Rights, Zagreb Law Review, Vol. 8., No. 2, 2019.
3. Vanja-Ivan Savić, Talionsko načelo u židovskom pravu: nadopuna učenja o svrsi kažnjavanja u hrvatskoj teoriji prava, Zbornik Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Vol. IX, No. 1., 2018.
4. Vanja-Ivan Savić, Razumjeti kaznenu odgovornost pravnih osoba, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2013.

Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u radu izvršavanjem postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje kroz sudjelovanje u raspravama i u obliku pismenih sažetaka seminarskih tema i pisanja seminarskoga rada.

Nakon svih ostvarenih preduvjeta, završni ispit je u pisanom obliku.

Sukladno Pravilniku o studijima i studiranju, stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave, a konačna se ocjena utvrđuje na završnom ispitu iz pojedinog kolegija. U skladu s čl. 47. Pravilnika, konačna ocjena iz kolegija sastoji se od: – nastavnih aktivnosti (kontinuirana provjera znanja, kolokviji, seminari i druge aktivnosti utvrđene izvedbenim planom nastave) koje iznose 70 % ocjene; i – završnog ispita iz kolegija koji iznosi 30 % ocjene. Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje student kojemu je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija.