Razumjeti povezanost i međuovisnost socijalne i zdravstvene djelatnosti te temelje njihove ustavne i zakonske povezanosti. Shvatiti važnost i utjecaj socijalne politike na zdravlje populacije.  Razumjeti čimbenike koji utječu na zdravstvenu i socijalnu politiku. Shvatiti socijalni aspekt zdravstvene zaštite. Upoznati se s kompetencijama socijalnog radnika u području zdravstvene djelatnosti i kompetencijama medicinske sestre u području socijalne djelatnosti. Razumjeti interdisciplinarnost u palijativnoj skrbi. 

Cerjan-Letica G, Letica S, Babić-Bosanac S, Mastilica M, Orešković S. Medicinska sociologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2003. – odabrana poglavlja

Ropac D, Stašević I. Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo. Zagreb: Medicinska naklada, Hrvatsko katoličko sveučilište. 2017. – odabrana poglavlja

Stašević I. Suradnja socijalne i zdravstvene djelatnosti. Priručnik, Zagreb, 2023. (dostupan za studente on line na stranicama HKS-a)

Bosma H, Johnston M, Cadell, Wainwright W, Abernethy N, Feron A, Nelson F. Creating social work competencies for practice in hospice palliative care. Palliative Medicine, 2010; 24 (1): 79-87. https://doi. org/10.1177/0269216309346596.

British Association of Social Workers. The Professional Capabilities Framework. 2013. https://www.basw.co.uk/pcf/PCF10EntryLevelCapabilities.

Buljevac M, Opačić A, Podobnik M. Profesionalne kompetencije socijalnih radnika: Temelj identiteta jedne pomažuće profesije. Ljetopis socijalnog rada 2020; 27 (1): 31-56.

Drisko J.W. Competencies and their assessment. Journal of Social Work Education, 2014; 50 (3): 414-426. https://doi.org/10.1080/10437797.2014 .917927.

Duraković Z, i sur. Gerijatrija, medicina starije dobi. Zagreb: Medixova medicinska biblioteka, 2005.,

Etički kodeks socijalnih radnika Hrvatske. www.husr.hr

Etičkim kodeks medicinskih sestara - Hrvatska komora medicinskih sestara. 2005.

Gwyther L.P, Altilio T, Blacker S, et al. Social work competencies in palliative and end-of-life care. Journal of Social Work in End-of-Life & Palliative Care, 2005; 1 (1): 87-120.

Huić A, Ricijaš N, Branica V. Kako definirati imjeriti kompetencije studenata – validacija skale percipirane kompetentnosti za psihosocijalni rad. Ljetopis socijalnog rada, 2010; 7 (2): 195-221.

Izvješće o osobama s invaliditetom. HZJZ, 2022.

Mijatović N. Sustav socijalnog osiguranja i problemi njegovog financiranja. Zbornik PFZ, 2006; 56 (5): 1607-1648.

Milić Babić M, Laklija M. Socijalni rad u zdravstvu – pogled iz kuta socijalnih radnika zaposlenih u bolnicama. JAHR 2019; 10: 9 – 32.

Obiteljski zakon. NN 103/15.

Stašević I, Ropac D. Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo i pravni aspekti skrbi. Zagreb: Medicinska naklada, 2020.

Šikica A. Uloga medicinske sestre u organizaciji prehrane u domu za starije osobe. Diplomski rad, Sveučilište Sjever, Varaždin, 2017.

Ustav Republike Hrvatske

Zakon o djelatnosti socijalnog rada. NN 16/19.

Zakon o djelatnosti socijalnog rada. NN 16/19; 18/22.

Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite. NN 118/18.

Zakon o ravnopravnosti spolova. NN 96/17.

Zakon o ravnopravnosti spolova. NN 96/17.

Zakon o sestrinstvu. NN 121/03, 117/08 i 57/11.

Zakon o socijalnoj skrbi. NN 119/22

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. NN 70/17.

Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. NN 76/14.

Zakon o zaštiti prava pacijenata. NN 169/04; 37/08.

1. Kontinuirano praćenje nastave (obvezna prisutnost na najmanje 60% nastave: 18 sati predavanja i 9 sati vježbi = 28 sati). 
2. Aktivno sudjelovanje tijekom  metodičkih vježbi. 

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz: 

1. Nastavne aktivnosti: aktivno sudjelovanje tijekom metodičkih vježbi 

2. Završni ispit (pismeni - test)

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova: 

            izvrstan (5) – od 90 do 100 %

­            vrlo dobar (4) – od 80 do 89,9 %

­            dobar (3) – od 70 do 79,9 %

­            dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %

­            neprolaznom ocjenom (pad):

­            nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %