• Prikazati relevantne teorije i pristupe iz područja vizualne komunikacije radi kritičke analize suvremenih medijskih sadržaja. 
• Analizirati ulogu tipografije, boje i oblika u formiranju vizualne poruke i njenom utjecaju na percepciju publike. 
• Kreirati vizualne identitete koristeći temeljne principe vizualnog dizajna, prilagođene specifičnim društvenim i kulturnim kontekstima. 
• Prepoznati osnovne karakteristike vizualne komunikacije u različitim razdobljima i njen utjecaj na medije. 
• Objasniti i kritički vrednovati učinkovitost vizualne komunikacije u različitim medijima. 
• Razviti strategije za poboljšanje vizualne komunikacije u digitalnim medijima. 
• Primijeniti znanja i vještine stečene kroz teoriju u izradi praktičnih projekata, uključujući vizualne identitete i različite grafičke forme.

• Jamieson, H. (2007). Visual Communication: More than Meets the Eye. Intellect Ltd.
• Josephson, S., Kelly, J. D., Smith, K. (2020). Handbook of visual communication: theory, methods, and media. Routledge.
• Paić, Ž. (2008). Vizualne komunikacije: Uvod. Centar za vizualne studije.
• Wheeler, A., Meyerson, R. (2024). Designing Brand Identity (6th ed.). John Wiley & Sons.
   

• Batchen, G. (2021). Negative positive: A history of photography. Routledge.
• Gross, L., Katz, J. S., & Ruby, J. (1988). Image ethics: The moral rights of subjects in photographs, film and television. Oxford University Press.
• Guffey, E. E. (2015). Posters: A global history. Reaktion Books.
• Fiell, C., Fiell, P. (2024). Design of the 20th century. Taschen GmbH. 
• Fiske, J. (1990). Introduction to communication studies. Routledge.
• Jenks, C. (2002). Vizualna kultura. Naklada Jesenski i Turk.
• Lindwell, W., Holden, K., & Butler, J. (2010). Universal principles of design. Rockport.
• Müller, J., Wiedemann, J. (eds). (2024). The history of graphic design (45th ed.). Taschen GmbH.
• Peters, A. (2023). Logos that last. Rockport.
• Zantides, E. (2014). Semiotics and visual communication: Concepts and practices. Cambridge Scholars Publishing.
   

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
   nastave prema studijskom programu i izvedbenom
   nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – sudjelovanje na radionicama i izrada završnoga projekta.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
   unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno
   ostvareno kroz završni projekt i na dva kolokvija.
    

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je: 
dovoljan (2) – 50–64,9% 
dobar (3) – 65–79,9% 
vrlo dobar (4) – 80–89,9% 
izvrstan (5) – 90% i više 

Način stjecanja ocjene: 
1) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene 
a) sudjelovanje na radionicama i grafički portfelj – max. 20% 
b) 1. kolokvij – max. 25% 
c) 2. kolokvij – max. 25% 
2) Završni ispit – 30% ocjene
 

Nastavne aktivnosti – sudjelovanje na radionicama i grafički portfelj; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).