Kolegij
Studiji
PsihologijaSveučilišni diplomski studij Sociologija (nastavnički)
Povijest (dvopredmetni nastavnički)
Studijska godina
1ISVU ID
281998ECTS
3
Cilj kolegija jest upoznati studente s glavnim teorijskim perspektivma i konceptima sociologije obitelji, etapama razvoja obitelji, razlučiti uloge u obitelji i odrednice
socijalizacije te raspraviti o problemima i društvenim promjenama koje se reflektiraju unutar obitelji.
1. Razlikovati osnovne teorijske pristupe i koncepte unutar sociologije obitelji. 2. Identificirati glavne etape razvoja obitelji, uloge u obitelji i odrednice socijalizacije. 3. Povezati društvene promjene s promjenama u obitelji.
Giddens, A. (2007). Sociologija, Zagreb: Nakladni zavod Globus (7. poglavlje) Haralambos, M. i Holborn, M. (2002). Sociologija: teme i perspektive, Zagreb: Golden marketing (3. i 8. poglavlje) Schneider, N. i Kreyenfeld, M. (ur.) (2021). Research Handbook on the Sociology of the Family. Edward Elgar Publishing. (odabrana poglavlja) otvoreni pristup: https://population-europe.eu/research/books-and-reports/research-handbook-sociology-family
Aračić, P., Baloban, J., Nikodem, K. (2019). Važnost braka i obitelji u hrvatskom društvu od 1999. do 2017. godine. Bogoslovska smotra, 89 (2): 331-353. Bauman, Z. (2003). Liquid Love: On the frailty of Human bonds. Polity. Beck-Gernsheim, E., i Camiller, P. (2002). Reinventing the Family: In Search of New Lifestyles. Polity. https://ci.nii.ac.jp/ncid/BA58212551 Beck, U., i Beck-Gernsheim, E. (2004). Families in a Runaway World. U J. Scott, J. Treas, i M. Richards (ur.), The Backwell Companion to the Sociology of Families (str. 499–514). Blackwell Publishing. https://doi.org/10.1002/9780470999004.ch28 Brgles, Miriam Mary (2021). Majke, blogerice, poduzetnice-transformacije rada i oblici predstavljanja majčinstva na društvenoj mreži Instagram. U Dujić, L., Tkalec, G. i Kolar, M. (ur.), Konvergencija kulture: mediji kao kulturni sustavi. Zbornik radova s 2. znanstvenih susreta na Sjeveru (str. 271-288). Sveučilište Sjever. Dobrotić, I., Matković, T. i Zrinščak, S. (2013). Gender Equality Policies and Practices in Croatia – The Interplay of Transition and Late Europeanization. Social Policy and Administration, 47(2): 218-240. Iorio, G. (2020). Sociology of Love. The Agapic Dimension of Societal Life. Vernon Press. Mauerer, G. (2025). Fatherhood Practices and Shared Parental Leave: Advancing Gender Equity in Parenting. Social Sciences, 14(5), 269. https://doi.org/10.3390/socsci14050269 Nikodem, K. i Štengl, I. (2014). Stavovi o djeci i promijenjene uloge žena i muškaraca u srednjoj i istočnoj Europi. U Baloban, J.; Nikodem, K. Zrinščak, S. (ur.). Vrednote u hrvatskoj i u Europi. Komparativna analiza (str. 157-187). Kršćanska sadašnjost; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Obradović, J., i Čudina-Obradović, M. (1998). Bračna kvaliteta: poimanje, uzroci i posljedice. Društvena istraživanja, 7 (4-5, 36-37): 659-682. Tomić Koludrović, I. (2015). Pomak prema modernosti: žene u Hrvatskoj u razdoblju zrele tranzicije. Naklada Jesenski i Turk.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% ukupne ocjene tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i kolokvijima.
Nastavne aktivnosti –pismeni rad i izlaganje; dva kolokvija; završni ispit.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: dovoljan (2) – 50–64,9% dobar (3) – 65–79,9% vrlo dobar (4) – 80–89,9% izvrstan (5) – 90% i više
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2025/2026 | Download |