Izdvojiti glavne izvore u magazinskom novinarstvu u kontekstu istraživačkog novinarstva. Analizirati važnost fotonovinarstva za suvremene magazine. Razlikovati osnovne elemente uređivanja magazina u odnosu na druge oblike tiskanih medija. Kritički prosuđivati stvaranje magazina u vremenu digitalnih medija. Demonstrirati stečena znanja kroz samostalno kreativno stvaralaštvo u studentskom listu HKS-a Kompas.

Mast, C. (izd.) (2018). Abeceda novinarstva. Priručnik. Kõln: Konrad Adenauer Stiftung (odabrana poglavlja).

Bobić, D. (1987). Što s događajem: o umijeću novinskog obavještavanja. Zagreb: Informator. 

Brey, T. (2022). Kvalitetno novinarstvo u Jugoistočnoj Europi – Hrvatska – udžbenik za uvježbavanje novinarskih tehnika. Beograd: Friedrich Naumann Stiftung. 

Fowler-Watt, K.; Allan, S. (ur.) (2013). Journalism: New Challenges. Bournemouth: Centre for Journalism & Communication Research Bournemouth University. 

Holmes, T.; Nice, L. (2012). Magazine Journalism. London: Sage Publications. 

Malović, S. (2003). Novine. Zagreb: Sveučilišna knjižara. 

Malović, S. (2005). Osnove novinarstva. Zagreb: Golden marketing–Tehnička knjiga. 

Malović, S., Ricchiardi, S. (1996). Uvod u novinarstvo. Zagreb: Izvori. 

Vasilj, M. (2022). Novinarski žanrovi. Forme u eri postistine i digitalnih medija. Zagreb, Sarajevo, Mostar: Synopsis, Sveučilište u Mostaru, Plejada. 

Vilović, G. (2011). Novine, u: Peruško, Z. (ur.). Uvod u medije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, 67-85. 

The Missouri Group (2014). News Reporting and Writing. Boston; New York: Bedford / St. Martin’s.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu. 

2. Uredno izvršene vježbe. 

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno vježbama i dvama kolokvijima.

1) Nastavne aktivnosti – vježbe; 

Prvi kolokvij (pismeni) 

Drugi kolokvij (pismeni – prilog za studentski list HKS-a Kompas). 

2) Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: 

dovoljan (2) – 50–64,9 % 

dobar (3) – 65–79,9 % 

vrlo dobar (4) – 80–89,9 % 

izvrstan (5) – 90 % i više

Način stjecanja ocjene: 

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

1) Vježbe – max. 20 %; 

2) Prvi kolokvij – max. 25 %; 

3) Drugi kolokvij – max. 25 %. 

b) Završni ispit 

4) Usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).