Kolegij
Cilj kolegija: Upoznavanje s fenomenološkim pristupom emocijama te njegovim suodnosom sa znanosti o emocijama kako bi se proširilo razumijevanje emocija i vrednovanje emocija kao profesionalnog resursa u različitim kontekstima rada psihologa. U praktičnom dijelu kroz vježbe nude se alati, materijali i načini rada koji pomažu u razvoju emocionalne kompetencije kroz fenomenološku formaciju.
Sadržaj kolegija: Fenomenološki pristup emocijama i važnost formacije; komplementaran odnos fenomenološkog pristupa emocijama i znanosti o emocijama; metodološki izazovi povezani s opisom emocionalnog iskustva; načini osjećanja – emocionalni tonovi, prostor i vrijeme; normativna i tjelesna dimenzija emocionalnog iskustva; emocionalna svjesnost; individualne emocije i emocije usmjerene na same sebe, kolektivne emocije i emocije usmjerene na druge, granične teme u fenomenologiji emocija; emocije kao profesionalni resurs; emocionalni život i fenomenološka formacija (odabrane vježbe).
Analizirati suodnos fenomenološkog pristupa emocijama i znanosti o emocijama.
Prepoznati dimenzije emocionalnog iskustva u kontekstu individualnih i emocija usmjerenih na same sebe te kolektivnih emocija i emocija usmjerenih na druge.
Vrednovati znanje o emocijama u svjetlu osobnog iskustva.
Vrednovati emocionalno iskustvo kao profesionalni resurs.
Bilješke s predavanja.
Szanto, T. i Landweer, H. (ur.). (2020). The Routledge Handbook of Phenomenology of Emotion. Routledge. (odabrana poglavlja)
Šimić, G. (2020). Uvod u neuroznanost emocija i osjećaja. Ljevak
Giorgi, A. (2020). Psychology as a human science: A phenomenologically based approach. University Professors Press.
Iori, V. (2006). Quando i sentimenti interrogano l’esistenza. Orientamenti fenomenologici nel lavoro educativo e di cura. Guerini & Associati.
Jenkins, J. M. i Oatley, K. (2003). Razumijevanje emocija. Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
Izrada Portfolia (35%)
Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kolokvij, ispunjene vježbe)
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti.
Završni usmeni ispit.
Način stjecanja bodova:
1. Nastavne aktivnosti – 70%: Kolokvij – 35% Portfolio – 35%
2. Završni usmeni ispit – 30%
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: dovoljan (2) – 50–64,9 bodova
dobar (3) – 65–79,9 bodova
vrlo dobar (4) – 80–89,9 bodova
izvrstan (5) – 90-100 bodova
| Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova |
|
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2026/2027 | Download |