Kolegij
Studiji
PovijestPovijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Studijska godina
1ISVU ID
111941ECTS
2
Ciljevi: upoznati studente s temeljnim arhivističkim pojmovima, postupcima i zakonskim okvirima postupanja s arhivskim gradivom, obratiti pozornost na razliku među javnim i privatnim arhivima, ponuditi uvid u mrežu institucionaliziranih pismohrana i arhiva u Hrvatskoj te pojasniti dostupnosti arhivskoga gradiva u kontekstu ozbiljnih historiografskih istraživanja. Sadržaj: historiografija počiva na poznavanju i proučavanju arhivskih vrela, odnosno na pronalaženju, vrednovanju, komentiranju i sintetiziranju podataka iz odabranih i sačuvanih dijelova ukupne pisane povijesne baštine. Bez poznavanja izvora, a time (posredno) ustanova i djelatnosti koje o njima skrbe, nema niti ozbiljnog historiografskog rada. Sa spomenutim je izravno povezana arhivistika koja danas spada u red informacijskih znanosti. Njezina je temeljna zadaća omogućiti precizan i brz pristup traženom sadržaju. Ponekad i nauštrb cjelovitijeg razumijevanja arhivskoga gradiva, a poradi pravovremenog zadovoljavanja korisničkih zahtjeva. Svojevrsni raskorak između historiografskog i informacijskog pristupa obilježje je današnje suvremene hrvatske arhivistike. Upoznavanje studenata s pokušajem pomirbe tih načela u svakodnevnom radu arhivista jedan je od temeljnih ciljeva predmeta. Ne samo teorijski, nego (ponajviše) i praktično – kroz izravan rad na obavijesnim pomagalima i arhivskom gradivu.
1. Ovladati temeljnim arhivističkim pojmovima. 2. Prepoznati temeljne procese iz hrvatske, europske i svjetske arhivistike od 18. stoljeća do suvremenog doba. 3. Ovladati temeljnim znanjima iz arhivistike kao pomoćne povijesne znanosti. 4. Prikupljati stručnu i znanstvenu literaturu i istraživati izvore u arhivima, knjižnicama, muzejima i drugim ustanovama. 5. Usvojiti najvažnija načela pretraživanja, sređivanja te opisa arhivskoga gradiva. 6. Aktivno i argumentirano sudjelovati u nastavi. 7. Koristiti suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije i vještine komuniciranja. 8. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje. 9. Pridržavati se etičkih načela u radu.
J. Ivanović, Priručnik iz arhivistike, Zagreb, 2010., str. 21-52, 64-74, 84-137, 231-274.
J. Kolanović (ur.), Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, sv. 1, Zagreb 2006., str. xvii-xx.
J. Kolanović, Arhivistika i povijest upravnih institucija, Arhivski vjesnik, 1(1991-1992), str. 9-20.
M. lučić, Osobni arhivski fondovi, Zagreb, 2014.
J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb, 1991.
B. Stulli, Arhivistika i arhivska služba. Studije i prilozi, Zagreb 1997.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
Zadovoljavajuće izveden praktičan rad na obradi arhivskoga gradiva (vježbe).
Nastavne aktivnosti – kolokvij (pismeni); vježbe
Završni ispit (usmeni).
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- kolokvij – 30%
- Praktični rad - 40%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno točno riješiti više od 50%)
- pismeni ispit – 30%
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent | UDIOOCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0,8 | 0 |
| Kolokvij - međuispit | 0,36 | 30 |
| Praktični rad | 0,48 | 40 |
| Ukupno tijekom nastave | 1,64 | 70 |
| Završni ispit | 0,36 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 2 | 100 |
Ciljevi: upoznati studente s temeljnim arhivističkim pojmovima, postupcima i zakonskim okvirima postupanja s arhivskim gradivom, obratiti pozornost na razliku među javnim i privatnim arhivima, ponuditi uvid u mrežu institucionaliziranih pismohrana i arhiva u Hrvatskoj te pojasniti dostupnosti arhivskoga gradiva u kontekstu ozbiljnih historiografskih istraživanja. Sadržaj: historiografija počiva na poznavanju i proučavanju arhivskih vrela, odnosno na pronalaženju, vrednovanju, komentiranju i sintetiziranju podataka iz odabranih i sačuvanih dijelova ukupne pisane povijesne baštine. Bez poznavanja izvora, a time (posredno) ustanova i djelatnosti koje o njima skrbe, nema niti ozbiljnog historiografskog rada. Sa spomenutim je izravno povezana arhivistika koja danas spada u red informacijskih znanosti. Njezina je temeljna zadaća omogućiti precizan i brz pristup traženom sadržaju. Ponekad i nauštrb cjelovitijeg razumijevanja arhivskoga gradiva, a poradi pravovremenog zadovoljavanja korisničkih zahtjeva. Svojevrsni raskorak između historiografskog i informacijskog pristupa obilježje je današnje suvremene hrvatske arhivistike. Upoznavanje studenata s pokušajem pomirbe tih načela u svakodnevnom radu arhivista jedan je od temeljnih ciljeva predmeta. Ne samo teorijski, nego (ponajviše) i praktično – kroz izravan rad na obavijesnim pomagalima i arhivskom gradivu.
1. Ovladati temeljnim arhivističkim pojmovima. 2. Prepoznati temeljne procese iz hrvatske, europske i svjetske arhivistike od 18. stoljeća do suvremenog doba. 3. Ovladati temeljnim znanjima iz arhivistike kao pomoćne povijesne znanosti. 4. Prikupljati stručnu i znanstvenu literaturu i istraživati izvore u arhivima, knjižnicama, muzejima i drugim ustanovama. 5. Usvojiti najvažnija načela pretraživanja, sređivanja te opisa arhivskoga gradiva. 6. Aktivno i argumentirano sudjelovati u nastavi. 7. Koristiti suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije i vještine komuniciranja. 8. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje. 9. Pridržavati se etičkih načela u radu.
J. Ivanović, Priručnik iz arhivistike, Zagreb, 2010., str. 21-52, 64-74, 84-137, 231-274.
J. Kolanović (ur.), Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, sv. 1, Zagreb 2006., str. xvii-xx.
J. Kolanović, Arhivistika i povijest upravnih institucija, Arhivski vjesnik, 1(1991-1992), str. 9-20.
M. lučić, Osobni arhivski fondovi, Zagreb, 2014.
J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb, 1991.
B. Stulli, Arhivistika i arhivska služba. Studije i prilozi, Zagreb 1997.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
Zadovoljavajuće izveden praktičan rad na obradi arhivskoga gradiva (vježbe).
Nastavne aktivnosti – kolokvij (pismeni); vježbe
Završni ispit (usmeni).
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- kolokvij – 30%
- Praktični rad - 40%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno točno riješiti više od 50%)
- pismeni ispit – 30%
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent | UDIOOCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0,8 | 0 |
| Kolokvij - međuispit | 0,36 | 30 |
| Praktični rad | 0,48 | 40 |
| Ukupno tijekom nastave | 1,64 | 70 |
| Završni ispit | 0,36 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 2 | 100 |
Ciljevi: upoznati studente s temeljnim arhivističkim pojmovima, postupcima i zakonskim okvirima postupanja s arhivskim gradivom, obratiti pozornost na razliku među javnim i privatnim arhivima, ponuditi uvid u mrežu institucionaliziranih pismohrana i arhiva u Hrvatskoj te pojasniti dostupnosti arhivskoga gradiva u kontekstu ozbiljnih historiografskih istraživanja. Sadržaj: historiografija počiva na poznavanju i proučavanju arhivskih vrela, odnosno na pronalaženju, vrednovanju, komentiranju i sintetiziranju podataka iz odabranih i sačuvanih dijelova ukupne pisane povijesne baštine. Bez poznavanja izvora, a time (posredno) ustanova i djelatnosti koje o njima skrbe, nema niti ozbiljnog historiografskog rada. Sa spomenutim je izravno povezana arhivistika koja danas spada u red informacijskih znanosti. Njezina je temeljna zadaća omogućiti precizan i brz pristup traženom sadržaju. Ponekad i nauštrb cjelovitijeg razumijevanja arhivskoga gradiva, a poradi pravovremenog zadovoljavanja korisničkih zahtjeva. Svojevrsni raskorak između historiografskog i informacijskog pristupa obilježje je današnje suvremene hrvatske arhivistike. Upoznavanje studenata s pokušajem pomirbe tih načela u svakodnevnom radu arhivista jedan je od temeljnih ciljeva predmeta. Ne samo teorijski, nego (ponajviše) i praktično – kroz izravan rad na obavijesnim pomagalima i arhivskom gradivu.
1. Ovladati temeljnim arhivističkim pojmovima. 2. Prepoznati temeljne procese iz hrvatske, europske i svjetske arhivistike od 18. stoljeća do suvremenog doba. 3. Ovladati temeljnim znanjima iz arhivistike kao pomoćne povijesne znanosti. 4. Prikupljati stručnu i znanstvenu literaturu i istraživati izvore u arhivima, knjižnicama, muzejima i drugim ustanovama. 5. Usvojiti najvažnija načela pretraživanja, sređivanja te opisa arhivskoga gradiva. 6. Aktivno i argumentirano sudjelovati u nastavi. 7. Koristiti suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije i vještine komuniciranja. 8. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje. 9. Pridržavati se etičkih načela u radu.
J. Ivanović, Priručnik iz arhivistike, Zagreb, 2010., str. 21-52, 64-74, 84-137, 231-274.
J. Kolanović (ur.), Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, sv. 1, Zagreb 2006., str. xvii-xx.
J. Kolanović, Arhivistika i povijest upravnih institucija, Arhivski vjesnik, 1(1991-1992), str. 9-20.
M. lučić, Osobni arhivski fondovi, Zagreb, 2014.
J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb, 1991.
B. Stulli, Arhivistika i arhivska služba. Studije i prilozi, Zagreb 1997.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
Zadovoljavajuće izveden praktičan rad na obradi arhivskoga gradiva (vježbe).
Nastavne aktivnosti – kolokvij (pismeni); vježbe
Završni ispit (usmeni).
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- kolokvij – 30%
- Praktični rad - 40%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno točno riješiti više od 50%)
- pismeni ispit – 30%
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent | UDIOOCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0,8 | 0 |
| Kolokvij - međuispit | 0,36 | 30 |
| Praktični rad | 0,48 | 40 |
| Ukupno tijekom nastave | 1,64 | 70 |
| Završni ispit | 0,36 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 2 | 100 |