1. Razlikovati pojmove, teorijske i istraživačke pristupe na području sociologije upravljanja i menadžmenta. 2. Kritički prosuditi glavne teme i ideje domaćih i stranih autora koji se bave sociologijom upravljanja. 3. Argumentirati mišljenja o društvenim procesima na području upravljanja i rukovođenja različitim organizacijama. 4. Voditi studiju slučaja u timu o pojavama i procesima na području upravljanja i rukovođenja različitim organizacijama iz sociološke perspektive.

Berger, P. L. (1995). Kapitalistička revolucija. Pedeset postavki o blagostanju, jednakosti i slobodi. Zagreb: Naprijed (odabrana poglavlja); Čengić, D. (2001). Vlasnici, menadžeri i kontrola poduzeća. Prilog analizi korporacijskoga upravljanja u Hrvatskoj. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar (odabrana poglavlja); Čengić, D. (2016.), Ekonomska elita: vladar iz sjene? Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Weihrich, H. i Koontz, H. (1993). Menedžement. 10. izd. Zagreb: Mate (odabrana poglavlja); Haralambos, M. i Holborn, M. (2002). Sociologija. Teme i perspektive. Zagreb: Golden marketing) (izabrana poglavlja).

Rosenberg, N. i Birdzell, L. E. (1993). Kako se Zapad obogatio. Ekonomska preobrazba industrijskog svijeta. Zagreb: August Cesarec; Fligstein, N. (2002). The Architecture of Markets: An Economic Sociology of Twenty-First-Century Capitalist Societies. Princeton University Press (odabrana poglavlja); M. S. Granovetter, R. Swedberg i R. Swedburg (ur.). (2001). Sociology of Economic Life. Revised ed., Westview Press (odabrana poglavlja); Guillen, M. F. (1994). Models of Management. Work, Authority
and Organization in a Comparative Perspective. Chicago, London: The University of Chicago Press (odabrana poglavlja); Handel, M. J. (2003). The Sociology of Organizations. Classic, Contemporary and Critical Readings. Thousand Oaks, London, New Delhi: Sage Publications, (odabrana poglavlja); Bahtijarević – Šiber, F. (1999). Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden marketing (odabrana poglavlja); Sikavica, P. i Bahtijarević Šiber, F. (2004). Menadžment. Teorija menadžmenta i veliko empirijsko istraživanje u Hrvatskoj. Zagreb: Masmedia (odabrana poglavlja); Družić, G. (2004). Hrvatska obratnica. Stanje i perspektive hrvatskoga gospodarstva. Zagreb: Golden marketing (odabrana poglavlja); Swedberg, R. i Smelser, N. J. (ur.). (2005). The Handbook of Economic Sociology. 2nd ed. Princeton, Oxford, New York: Princeton Univ. Press, Russel Sage Foundation; Swedberg, R. (2006). Načela ekonomske sociologije. Zagreb: Mate, ZŠEM; Čengić, D. (ur.). (2006). Poduzeća, rast i izvoz. Socioekonomska anatomija hrvatskog izvoznog uzmaka. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Ostrom, E. (2006). Upravljanje zajedničkim dobrima. Evolucija institucija za kolektivno djelovanje. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk; Božac, M. G. i Tipurić, D. (2014.), Poslovni slučajevi iz strateškog menadžmenta. Zagreb: Sinergija; Piketty, T. (2014). Kapital u 21. stoljeću. Zagreb: Profil.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – kontinuirano izvještavanje seminarskih timova o fazama napretka u radu do konačnog usmenog predstavljanja rezultata i izrade
cjelovitog pisanog izvještaja;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno kroz seminarski timski rad i na kolokviju.

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1) Nastavne aktivnosti
– seminarski timski rad i kolokvij (pismeni).
2) Završni ispit (pismeni)
– minimum za prolaz je 50% ocjene.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je temeljena na bazi 100 bodova:
– dovoljan (2) – 50-64 bodova
– dobar (3) – 65-79 bodova
– vrlo dobar (4) – 80-89 bodova
– izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarski timski rad – maks. 40 bodova (kontinuirana kraća usmena i pismena izvještavanja o precizno definiranim fazama napretka u radu do predstavljanja konačnih rezultata u usmenom i pisanom obliku); 2) kolokvij – maks. 30 bodova;

b) Završni ispit – 30% ocjene
3) završni ispit – maks. 30 bodova (pismeni – za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50% postavljenih pitanja, tj. osvojiti najmanje 15 od maksimalnih 30 bodova).