Kolegij
Studiji
Sveučilišni diplomski studij Povijest (nastavnički)Diplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)
Studijska godina
1ISVU ID
235177ECTS
6
Cilj kolegija je osposobiti studente za primjenu teorijskih koncepata u istraživanju odgoja i obrazovanja i primjenu teorijskih koncepata u odgojno djelatnosti. Kroz obradu teorija znanosti o odgoju student će uspješno povezivati elementepedgogijske teorije i pedagoške prakse te kvalitetno znati primijeniti usvojena znanja u neposrednoj odgojno- obrazovnoj praksi. Definirajući ulogu i važnost odnosa pedagogijske teorije i pedagoške prakse studenti će usvojenim znanjem znati kvalitetnoorganizirati i izvoditi nastavu na razini odgojno-obrazovne ustanove. Primjena suvremenih metoda i oblika rada uvjetujepromjene u kurikulumskom planiranju i programiranju na općoj i predmetnoj razini. U kolegiju će se raditi na slijedećim sadržajnim strukturama: vrijednosti i ciljevi odgoja i obrazovanja; vrijednosti odgojno- obrazovnih područja (intelektualnog, moralnog, radnog, tjelesnog, demokratskog, odgoja i obrazovanja za ljudska prava, i dr.); realizacija odgojno-obrazovnihvrijednosti/ciljeva u odgojno-obrazovnim situacijama (obitelj, predškolske ustanove, škole, mediji, vršnjaci, slobodno vrijeme); metode i sredstva ostvarenja moralnog odgoja i obrazovanja; razmatranje učinkovitosti primjene odgojno-obrazovnih ciljeva i vrijednosti; razmatranje učinkovitosti primjene metoda i sredstava u praksi odgajanja; ostvarivanje uključenosti svih u odgoj i obrazovanje (inkluzivno obrazovanje); razvijanje moralne inteligencije i moralnih osobina.
. Analizirati i kritički raspravljati o suvremenim odgojno-obrazovnim Očekivani pitanjima; 2. Primijeniti valjani teorijski okvir, koncept i/ili model u ishodi istraživanju odgoja i obrazovanja; 3. Primijenitivaljani teorijski okvir,koncept i/ili model u identificiranju i rješavanju problema na razini odgojno- obrazovne prakse; 4. Izvršavati složene zadatke na temelju zadanih smjernica tijekom nastavnog procesa; 5. Znati pravila etičke i društvene odgovornosti istraživanjima odgoja i obrazovanja.
- N. Pastuović. Obrazovanje i razvoj. Kako obrazovanje razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje naobrazovanje. Zagreb: Institut za društvena istraživanja i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.;
2. M. Karamatić Brčić. „Implementacija i provedba inkluzivnog odgoja i obrazovanja u sustavu redovnih škola“. Magistra Iadertina, Vol. 7 No. 1. Zadar: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, 2012., 101- 109.;
3. E. Konig i P. Zedler. Teorije znanosti o odgoju: uvod u osnove, metode i praktičnu primjenu, Zagreb, Educa, 2001.;metodologija, sadržaj, struktura, Zagreb: Zavod za pedagogiju: Školska knjiga, 2007. (odabrani dijelovi);
4. Lukaš, M. i Mušanović, M. (2020) Osnove pedagogije (drugo dopunjeno izdanje). Alfa: Osijek. (odabrani dijelovi);
5. Brković, V., Bušljeta Kardum, R. i Mališa, S. (2021). Odgoj za vrijednosti u okvirima kurikula predmeta društveno-humanističkoga područja. Obnovljeni Život, 76 (2), 185-201.
6. Bronfenbrenner, U., i Morris, P. A. (2006). The Bioecological Model of Human Development. In R. M. Lerner & W. Damon (Eds.), Handbook of child psychology: Theoretical models of human development (6th ed., pp. 793–828). John Wiley & Sons, Inc.
- European Commission /EACEA/ Eurydice (2012). Developing Key Competences at School in Europe: Challenges and Opportunities for Policy. Eurydice Report. Luxembourg: Publications Office of the European Union.; Keeley, B.(2009). Ljudski kapital. Zagreb: Educa.; . Sahlberg. Lekcije iz Finske: Što svijet može naučiti iz obrazovne promjeneu Finskoj. Zagreb: Školska knjiga
- Livazović, G. (2018). Uvod u pedagogiju slobodnoga vremena. Filozofsku fakultet u Osijeku: Osijek
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave.
Preduvjeti za dobivanje Uredno izvršene seminarske i nastavne obveze – izrada i prezentacija seminarskog i/ili istraživačkog radnog zadatka.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
- Nastavne aktivnosti: kolokviji (međuispiti)
2. Završni ispit: Usmeni
Brojčana ljestvica ocjenjivanja:
nedovoljan (1) – 0-49,9 %
dovoljan (2) – 50–64,9 %
dobar (3) – 65–79,9 %
vrlo dobar (4) – 80–89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
- Seminarski rad – 20 %
- Kolokvij (međuispit) – 25%
- Kolokvij (međuispit) – 25 %
b) Završni ispit – 30% ocjene
1) Usmeni.
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarski rad | 1.2 | 20 |
| Kolokvij (međuispit) | 1.5 | 25 |
| Kolokvij (međuispit) | 1.5 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 5.4 | 70 |
| Završni ispit | 0.6 | 30 |
Cilj kolegija je osposobiti studente za primjenu teorijskih koncepata u istraživanju odgoja i obrazovanja i primjenu teorijskih koncepata u odgojno djelatnosti. Kroz obradu teorija znanosti o odgoju student će uspješno povezivati elementepedgogijske teorije i pedagoške prakse te kvalitetno znati primijeniti usvojena znanja u neposrednoj odgojno- obrazovnoj praksi. Definirajući ulogu i važnost odnosa pedagogijske teorije i pedagoške prakse studenti će usvojenim znanjem znati kvalitetnoorganizirati i izvoditi nastavu na razini odgojno-obrazovne ustanove. Primjena suvremenih metoda i oblika rada uvjetujepromjene u kurikulumskom planiranju i programiranju na općoj i predmetnoj razini. U kolegiju će se raditi na slijedećim sadržajnim strukturama: vrijednosti i ciljevi odgoja i obrazovanja; vrijednosti odgojno- obrazovnih područja (intelektualnog, moralnog, radnog, tjelesnog, demokratskog, odgoja i obrazovanja za ljudska prava, i dr.); realizacija odgojno-obrazovnihvrijednosti/ciljeva u odgojno-obrazovnim situacijama (obitelj, predškolske ustanove, škole, mediji, vršnjaci, slobodno vrijeme); metode i sredstva ostvarenja moralnog odgoja i obrazovanja; razmatranje učinkovitosti primjene odgojno-obrazovnih ciljeva i vrijednosti; razmatranje učinkovitosti primjene metoda i sredstava u praksi odgajanja; ostvarivanje uključenosti svih u odgoj i obrazovanje (inkluzivno obrazovanje); razvijanje moralne inteligencije i moralnih osobina.
. Analizirati i kritički raspravljati o suvremenim odgojno-obrazovnim Očekivani pitanjima; 2. Primijeniti valjani teorijski okvir, koncept i/ili model u ishodi istraživanju odgoja i obrazovanja; 3. Primijenitivaljani teorijski okvir,koncept i/ili model u identificiranju i rješavanju problema na razini odgojno- obrazovne prakse; 4. Izvršavati složene zadatke na temelju zadanih smjernica tijekom nastavnog procesa; 5. Znati pravila etičke i društvene odgovornosti istraživanjima odgoja i obrazovanja.
- N. Pastuović. Obrazovanje i razvoj. Kako obrazovanje razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje naobrazovanje. Zagreb: Institut za društvena istraživanja i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.;
2. M. Karamatić Brčić. „Implementacija i provedba inkluzivnog odgoja i obrazovanja u sustavu redovnih škola“. Magistra Iadertina, Vol. 7 No. 1. Zadar: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, 2012., 101- 109.;
3. E. Konig i P. Zedler. Teorije znanosti o odgoju: uvod u osnove, metode i praktičnu primjenu, Zagreb, Educa, 2001.;metodologija, sadržaj, struktura, Zagreb: Zavod za pedagogiju: Školska knjiga, 2007. (odabrani dijelovi);
4. Lukaš, M. i Mušanović, M. (2020) Osnove pedagogije (drugo dopunjeno izdanje). Alfa: Osijek. (odabrani dijelovi);
5. Brković, V., Bušljeta Kardum, R. i Mališa, S. (2021). Odgoj za vrijednosti u okvirima kurikula predmeta društveno-humanističkoga područja. Obnovljeni Život, 76 (2), 185-201.
6. Bronfenbrenner, U., i Morris, P. A. (2006). The Bioecological Model of Human Development. In R. M. Lerner & W. Damon (Eds.), Handbook of child psychology: Theoretical models of human development (6th ed., pp. 793–828). John Wiley & Sons, Inc.
- European Commission /EACEA/ Eurydice (2012). Developing Key Competences at School in Europe: Challenges and Opportunities for Policy. Eurydice Report. Luxembourg: Publications Office of the European Union.; Keeley, B.(2009). Ljudski kapital. Zagreb: Educa.; . Sahlberg. Lekcije iz Finske: Što svijet može naučiti iz obrazovne promjeneu Finskoj. Zagreb: Školska knjiga
- Livazović, G. (2018). Uvod u pedagogiju slobodnoga vremena. Filozofsku fakultet u Osijeku: Osijek
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave.
Preduvjeti za dobivanje Uredno izvršene seminarske i nastavne obveze – izrada i prezentacija seminarskog i/ili istraživačkog radnog zadatka.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
- Nastavne aktivnosti: kolokviji (međuispiti)
2. Završni ispit: Usmeni
Brojčana ljestvica ocjenjivanja:
nedovoljan (1) – 0-49,9 %
dovoljan (2) – 50–64,9 %
dobar (3) – 65–79,9 %
vrlo dobar (4) – 80–89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
- Seminarski rad – 20 %
- Kolokvij (međuispit) – 25%
- Kolokvij (međuispit) – 25 %
b) Završni ispit – 30% ocjene
1) Usmeni.
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarski rad | 1.2 | 20 |
| Kolokvij (međuispit) | 1.5 | 25 |
| Kolokvij (međuispit) | 1.5 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 5.4 | 70 |
| Završni ispit | 0.6 | 30 |
Cilj kolegija je osposobiti studente za primjenu teorijskih koncepata u istraživanju odgoja i obrazovanja i primjenu teorijskih koncepata u odgojno djelatnosti. Kroz obradu teorija znanosti o odgoju student će uspješno povezivati elementepedgogijske teorije i pedagoške prakse te kvalitetno znati primijeniti usvojena znanja u neposrednoj odgojno- obrazovnoj praksi. Definirajući ulogu i važnost odnosa pedagogijske teorije i pedagoške prakse studenti će usvojenim znanjem znati kvalitetnoorganizirati i izvoditi nastavu na razini odgojno-obrazovne ustanove. Primjena suvremenih metoda i oblika rada uvjetujepromjene u kurikulumskom planiranju i programiranju na općoj i predmetnoj razini. U kolegiju će se raditi na slijedećim sadržajnim strukturama: vrijednosti i ciljevi odgoja i obrazovanja; vrijednosti odgojno- obrazovnih područja (intelektualnog, moralnog, radnog, tjelesnog, demokratskog, odgoja i obrazovanja za ljudska prava, i dr.); realizacija odgojno-obrazovnihvrijednosti/ciljeva u odgojno-obrazovnim situacijama (obitelj, predškolske ustanove, škole, mediji, vršnjaci, slobodno vrijeme); metode i sredstva ostvarenja moralnog odgoja i obrazovanja; razmatranje učinkovitosti primjene odgojno-obrazovnih ciljeva i vrijednosti; razmatranje učinkovitosti primjene metoda i sredstava u praksi odgajanja; ostvarivanje uključenosti svih u odgoj i obrazovanje (inkluzivno obrazovanje); razvijanje moralne inteligencije i moralnih osobina.
. Analizirati i kritički raspravljati o suvremenim odgojno-obrazovnim Očekivani pitanjima; 2. Primijeniti valjani teorijski okvir, koncept i/ili model u ishodi istraživanju odgoja i obrazovanja; 3. Primijenitivaljani teorijski okvir,koncept i/ili model u identificiranju i rješavanju problema na razini odgojno- obrazovne prakse; 4. Izvršavati složene zadatke na temelju zadanih smjernica tijekom nastavnog procesa; 5. Znati pravila etičke i društvene odgovornosti istraživanjima odgoja i obrazovanja.
- N. Pastuović. Obrazovanje i razvoj. Kako obrazovanje razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje naobrazovanje. Zagreb: Institut za društvena istraživanja i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.;
2. M. Karamatić Brčić. „Implementacija i provedba inkluzivnog odgoja i obrazovanja u sustavu redovnih škola“. Magistra Iadertina, Vol. 7 No. 1. Zadar: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, 2012., 101- 109.;
3. E. Konig i P. Zedler. Teorije znanosti o odgoju: uvod u osnove, metode i praktičnu primjenu, Zagreb, Educa, 2001.;metodologija, sadržaj, struktura, Zagreb: Zavod za pedagogiju: Školska knjiga, 2007. (odabrani dijelovi);
4. Lukaš, M. i Mušanović, M. (2020) Osnove pedagogije (drugo dopunjeno izdanje). Alfa: Osijek. (odabrani dijelovi);
5. Brković, V., Bušljeta Kardum, R. i Mališa, S. (2021). Odgoj za vrijednosti u okvirima kurikula predmeta društveno-humanističkoga područja. Obnovljeni Život, 76 (2), 185-201.
6. Bronfenbrenner, U., i Morris, P. A. (2006). The Bioecological Model of Human Development. In R. M. Lerner & W. Damon (Eds.), Handbook of child psychology: Theoretical models of human development (6th ed., pp. 793–828). John Wiley & Sons, Inc.
- European Commission /EACEA/ Eurydice (2012). Developing Key Competences at School in Europe: Challenges and Opportunities for Policy. Eurydice Report. Luxembourg: Publications Office of the European Union.; Keeley, B.(2009). Ljudski kapital. Zagreb: Educa.; . Sahlberg. Lekcije iz Finske: Što svijet može naučiti iz obrazovne promjeneu Finskoj. Zagreb: Školska knjiga
- Livazović, G. (2018). Uvod u pedagogiju slobodnoga vremena. Filozofsku fakultet u Osijeku: Osijek
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave.
Preduvjeti za dobivanje Uredno izvršene seminarske i nastavne obveze – izrada i prezentacija seminarskog i/ili istraživačkog radnog zadatka.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
- Nastavne aktivnosti: kolokviji (međuispiti)
2. Završni ispit: Usmeni
Brojčana ljestvica ocjenjivanja:
nedovoljan (1) – 0-49,9 %
dovoljan (2) – 50–64,9 %
dobar (3) – 65–79,9 %
vrlo dobar (4) – 80–89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
- Seminarski rad – 20 %
- Kolokvij (međuispit) – 25%
- Kolokvij (međuispit) – 25 %
b) Završni ispit – 30% ocjene
1) Usmeni.
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarski rad | 1.2 | 20 |
| Kolokvij (međuispit) | 1.5 | 25 |
| Kolokvij (međuispit) | 1.5 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 5.4 | 70 |
| Završni ispit | 0.6 | 30 |