. Analizirati i kritički raspravljati o suvremenim odgojno-obrazovnim Očekivani    pitanjima; 2. Primijeniti valjani teorijski okvir, koncept i/ili model u ishodi    istraživanju odgoja i obrazovanja; 3. Primijenitivaljani teorijski okvir,koncept i/ili model u identificiranju i rješavanju problema na razini odgojno- obrazovne prakse; 4. Izvršavati složene zadatke na temelju zadanih smjernica     tijekom nastavnog procesa; 5. Znati pravila etičke i društvene odgovornosti istraživanjima odgoja i obrazovanja.

1. N. Pastuović. Obrazovanje i razvoj. Kako obrazovanje razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje naobrazovanje. Zagreb: Institut za društvena istraživanja i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.;

2. M. Karamatić Brčić. „Implementacija i provedba inkluzivnog odgoja i obrazovanja u sustavu redovnih škola“. Magistra Iadertina, Vol. 7 No. 1. Zadar: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, 2012., 101- 109.;

3. E. Konig i P. Zedler. Teorije znanosti o odgoju: uvod u osnove, metode i praktičnu primjenu, Zagreb, Educa, 2001.;metodologija, sadržaj, struktura, Zagreb: Zavod za pedagogiju: Školska knjiga, 2007. (odabrani dijelovi);

4. Lukaš, M. i Mušanović, M. (2020) Osnove pedagogije (drugo dopunjeno izdanje). Alfa: Osijek. (odabrani dijelovi);

5. Brković, V., Bušljeta Kardum, R. i Mališa, S. (2021). Odgoj za vrijednosti u okvirima kurikula predmeta društveno-humanističkoga područja. Obnovljeni Život, 76 (2), 185-201.

6. Bronfenbrenner, U., i Morris, P. A. (2006). The Bioecological Model of Human Development. In R. M. Lerner & W. Damon (Eds.), Handbook of child psychology: Theoretical models of human development (6th ed., pp. 793–828). John Wiley & Sons, Inc.

1. European Commission /EACEA/ Eurydice (2012). Developing Key Competences at School in Europe: Challenges and Opportunities for Policy. Eurydice Report. Luxembourg: Publications Office of the European Union.; Keeley, B.(2009). Ljudski kapital. Zagreb: Educa.; . Sahlberg. Lekcije iz Finske: Što svijet može naučiti iz obrazovne promjeneu Finskoj. Zagreb: Školska knjiga
2. Livazović, G. (2018). Uvod u pedagogiju slobodnoga vremena. Filozofsku fakultet u Osijeku: Osijek

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave.

Preduvjeti za dobivanje Uredno izvršene seminarske i nastavne obveze – izrada i prezentacija seminarskog i/ili istraživačkog radnog zadatka.

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti: kolokviji (međuispiti)

2. Završni ispit: Usmeni

Brojčana ljestvica ocjenjivanja:

nedovoljan (1) – 0-49,9 %

dovoljan (2) – 50–64,9 %

dobar (3) – 65–79,9 %

vrlo dobar (4) – 80–89,9 %

izvrstan (5) – 90-100 %

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1. Seminarski rad – 20 %
2. Kolokvij (međuispit) – 25%
3. Kolokvij (međuispit) – 25 %

b) Završni ispit – 30% ocjene

1) Usmeni.