Kolegij
Studiji
Diplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)Sveučilišni diplomski studij Povijest (nastavnički)
Studijska godina
2ISVU ID
235180ECTS
3
Kako bismo bili uspješni u poučavanju te uspješno prenosili znanja, vještine i kompetencije, trebamo razvijati i njegovati jezične vještine, i to jednako pisane i govorne. Budući da se vještine komuniciranja na materinskome jeziku smatraju temeljnim vještinama i preduvjetom uspješna usvajanja ostalih vještina, kolegij Jezično-komunikacijske kompetencije nastavnika osmišljen je kao svojevrsni presjek najvažnijih jezičnih osobitosti hrvatskoga standardnog jezika. Budući da je jezična problematika kojom bi budući nastavnici trebali suvereno vladati iznimno široka, s obzirom na ograničenu satnicu na kolegiju će se obrađivati, analizirati i interpretirati najčešći slučajevi otklona od standardne norme koji su uočeni u javnoj komunikaciji – od fonetsko-fonoloških, morfoloških, sintaktičkih, leksičkih do stilističkih i pravopisnih. Na predmetu će se također svladavati i temeljne vještine javnoga nastupa: od tekstualne pripreme do one izvedbene.
1. razumjeti osnovnu jezičnu terminologiju
2. primijeniti norme hrvatskoga standardnog jezika u nastavnome procesu
3. primijeniti komunikacijske vještine i modele u nastavi
4. primijeniti strukturalno-kompozicijska načela u oblikovanju tekstova za nastavu
5. prilagoditi strukturalno i jezično znanstvene sadržaje dobi učenika.
Brković, Vjera; Bušljeta Kardum, Rona; Togonal, Marijana (2021) “Dominant Language Competences in the Contemporary Teaching of History as a Prerequisite for a Successful Teaching Process”, International Journal of Instruction 14 (2021.), 427−444.
Frančić, Anđela; Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica (2006). Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb. (odabrani dijelovi)
Hrvatski pravopis (2013). Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb
Opačić, Nives (2015). Reci mi to kratko i jasno: Hrvatski za normalne ljude. II. izdanje. Znanje. Zagreb (odabrani dijelovi)
Šego, Jasna (2005). Kako postati uspješan govornik. Profil international. Zagreb. (odabrani dijelovi)
Togonal, Marijana (2020). Pravopisni priručnik s pravilima, primjerima i zadacima. Hrvatsko katoličko sveučilište. Zagreb.
Reardon, K. K. (1998). Interpersonalna komunikacija: gdje se misli susreću. Zagreb: Alineja. (odabrana poglavlja)
Rosenberg, M. (2006). Nenasilna komunikacija. Jezik života. Osijek: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava (odabrana poglavlja)
Hall, J. A.; Knapp, L. M. Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji. Zagreb: Slap
Babić, Stjepan; Težak, Stjepko (2009). Gramatika hrvatskoga jezika. Školska knjiga. Zagreb.
Barić, Branka (2015). „Nova država – nova jezična politika”. Kroatologija 5 (2014). Str. 25−44.
Brković, Vjera; Bušljeta, Rona; Togonal, Marijana (2020). „Key Competence Acquisition – an analysis of the teacher training program in the Republic of Croatia. INTED2020, Conference Proceedings, 1 (2020), 1034−1043.
Horvat, Marijana; Štebih Golub, Barbara (2010). „Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku.” Zagreb. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 36/1. Zagreb. str. 1−21.
Hudeček, Lana; Lewis, Kristian, Mihaljević, Milica. 2011. „Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku”. Rasprave Instituta za hrvatsjki jezik i jezikoslovlje 37/1. Str. 41−72.
Matas Ivanković, Ivana. „Prijedlozi za izražavanje sredstva između norme i upotrebe”. Jezik. 60. Str. 10−25.
Sapunar Knežević, Andrea; Togonal, Marijana (2012). „Hrvatski jezični standard u jeziku javne komunikacije: Uloga medija u oblikovanju hrvatske jezične svijesti i kulture.” Medianali. Godište VI. Br. 12. Str. 17−34.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenome nastavnom planu.
Uredno izvršene ostale nastavne obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Kontinuirano vrednovanje studentskoga rada kroz:
1) nastavne aktivnosti:
– 1. kolokvij (pisani) i seminar
2) završni ispit (pisani).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskoga rada:
izvrstan (5) – 90 do 100 % bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 % bodova
dobar (3) – 65 do 79,9 % bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9 % bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova